Pelješki most pored svega dobrog što je donio, otvorio je mogućnost za lakše i temeljitije upoznavanje s bogatstvima tamošnjih vinograda. Neće vam tek jedan vinski poznavatelj reći kako tamo niti nema položaja s kojeg dolazi lošije grožđe. Dobro je sve, a na vinarima, čiji broj stalno raste, je da tu kvalitetu pretoče u najbolja vina. U Zagrebu se u restoranu Trilogija Fino&vino, već trradicionalnom mjestu takvih druženja, predstavila vinarija Hilić.
Bio je to prvi pelješki en primeur, prvo kušanje, vina ove vinarije, dakle ponuđena su najmlađa vina koja ova vinarija pravi uz dodatak ranijeg godišta istih vina kako bi se dobio dublji dojam, kao i još neka vina iz svoje ponude. Alan Hilić, vlasnik vinarije, donio je, dakle, šest svojih vina, mladi Pošip 2022, Pošip iz 2021, Rosé 2021 i tri plavca: mladi iz 2022, Plavac mali Selection 2017. i Dingač 2016. Potvrdit će se još jednom te večeri koliko pelješko vinogorje ima dugu tradiciju, gdje je Marija Vukelić, organizatorica ovog vinskog susreta, podsjetila kako na drugom najvećem hrvatskom poluotoku danas je na 950 hektara vinograda čak 75 posto loza starije od 25 godina.
U predstavljanju svoje vinarije Alan Hilić izazvao je u nas čežnju za ljetom i odlaskom na Pelješac u njegov vinski bar u Vignju ili vinariju u Kuni Pelješkoj gdje se vina mogu kušati uz kakav dobar zalogaj u podrumu, a uz pogled na more ili most. No, i ovako je, usred Zagreba, priča bila jednako interesantna, kao što to zna biti s južnim vinarijama. Sam Hilić vinom se počeo baviti kao drugim poslom iz ljubavi prema vinu i grožđu jer je inače pomorski kapetan u zanimanju a radi na nečemu što je danas svjetski fokus, zapovijeda LNG brodovima!
Dijelom je svoje vinograde naslijedio, a neke je i kupio te tamo počeo s vlastitom pričom koja se materijalizira 2012. godine kada na tržište dolaze prva vina te vinarije. Danas se radi o 9.000 trsova u Hilićevim vinogradima iz kojih je u preradu lani otišlo 10 tona grožđa. Jedan dio vinograda nalazi se upravo u Kuni Pelješkoj gdje Hilić i živi s obitelji, a riječ je o rukatcu i pošipu kojega većinu ipak kupuje u Čari na Korčuli. Vinogradi s plavcem nalaze se u Janjini i na Dingaču te u jednom starom vinogradu kod Kune. I tako smo na stol dobili mlada vina tih vinograda od kojih su neka bila već i sada doista impresivna. Već prvo, pošip 2022. od grožđa iz Čare stigao je iz tanka. Već se ovako rano kod dobrih vina može vidjeti koje će razine kvalitete biti kada odleže, a ovaj pošip obećava puno, jer je već sada mineralan, lijepih aroma i jasno izražene sortnosti.
Kada probate njegovog starijeg 'brata', pošip iz 2021. vidite prema kuda bi moglo otići, a to je prema istanutoj strukturiranosti, punoći te ćišćoj i jačoj aromatici. Samo je razlika što u pošipu iz 2021. ima i grožđa iz Kune. Od grožđa plavca maloga s nižih položaja, terasastih vinograda kod Janjine, Rosé 2021. I oni neskloni ovakvoj vrsti vina mogli bi neočekivano prihvatiti ga jer je dovoljno snažan i pun, vrlo aromatičan te može odgovarati i kaloričnijem zalogaju. No, prava priča stigla je s plavcima. Bila je tu pretpremijera plavca malog 2022. koji je na stol došao iz bačve, a napravljen od grožđa ubranog u 35 godina starom vinogradu u Kuni. Već sada je ovo vino moćno, snažno i aromatično, pa je za promišljati kakvo će biti kada se pojavi na tržištu, odležavat će do 2025. godine. Treba reći kako će biti potrebno i malo sreće tada ga dobiti jer je već proglašeno najbojlim na Kunovskim božićnim užancama, unaprijed je otkupljena već gotovo trećina berbe. Unače su Kunske božićne užance tradicionalan događaj sličan svinjokolji na sjeveru pri kojem se njeguju stari običaji kada se o tome radi.
Bit će interesantno za dvije godine probati taj plavac pa provjeriti je li doista ispao bolji od Plavca malog Selection Hilić 2017. Ovo je vino odležavano dvije godine u bačvama od 1.200 litara i u to je vrijeme postalo jedan cjeloviti paket vrlina koje bolja vina od ove sorte grožđa inače nude. Posebno je za nas intrigantno bilo što je unatoč svojoj slojevitosti i snazi ovo vino izrazito pitko tako da svakako treba pobrinuti se da je uz njega pred vama barem kakav bolji pršut u društvu masnijeg sira. Grožđe dolazi s položaja Hrc u Janjini, odabranih viših položaja gdje prinosi nisu toliko veliki a grožđe je iznimno kvalitetno. Bila je ovo prilika i još jednom se podsjetiti zašto su vina od plavca malog tako popularna u nas.
O tome govore prezetirane nam brojke. Prema posljednjim podatcima Vinogradarskog registra od 31.12.2022., vinogradi plavca malog u Hrvatskoj protežu se na 1.333.73 ha (10.954.069 trsova), te je kao sorta na trećemu mjestu, nakon graševine i malvazije istarske. Od plavca maloga se u protekloj vinskoj godini 2021. (razdoblje 1.08.2021-31.07.2022.) proizvelo 33.731,70 hl vina od plavca maloga (izvor Vinogradarski registar). No, niti jedna priča o vinima s krajnjeg juga ne može biti zaokružena bez Dingača. Plavac mali sa strmog položaja južne strane Pelješca dugo vremena vrijedi za najpoznatije hrvatsko vino, zaštićivano još 60-tih godina prošlog stoljeća. Sasvim s pravom, teško je od svih Dingača koje je samo ovaj autor probao, odlučiti koji je bolji, a dobro je što redovito ta pelješačka vina dijele dosta dobrih zajedničkih karakteristika. Kod Hilićevog Selectiona 2017. suhoj šljivi, čokoladi, kavi dodaju se i vanilija, tamno bobičasto voće a sve u jednom pakiranju kojemu ne nedostaje svježine unatoč sedmoj svojoj godini. Čini se da metoda kojom se ovo vino odležava ima učinka – najprije dijelom leži u bačvama od 1.000 listara, a dijelom u barrique bačvama od 225 litara kroz dvije godine da bi se onda sve zajedno stavilo u inox a onda još dodatno odležalo u bocama. Kod svakog alkoholnog pića uvijek se nastoji da se alkohol osjeti što manje a onda i da se što više aroma osjeti i u okusima. I to je ovdje doista tako, Selection Hilić 2017. daje novi doživljaj sa svakim drugim gutljajem te je doista izazov zadovoljstvu.
