Šećer glavni okidač pretilosti

Vlada nema formulu pa tvrtke same smanjuju šećer u hrani

kolači šećer
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL/Ilustracija
11.04.2017.
u 18:11

Dr. Puljak: Prije nije bilo ni nutritivnih tablica, a birali smo zdravlje

Porezi, dobrovoljna “redukcija”, bolja edukacija potrošača..., čini se kako još uvijek nema prave formule kako zaustaviti epidemiju pretilosti, a s njome i bolesti povezane s prekomjernim unosom šećera. Iako se i u nas svako malo spominje mogućnost uvođenja “poreza” na šećer, svega nekoliko zemalja do danas ga je uspjelo uvesti, poput Francuske, dok britanski zavod za javno zdravstvo ovih dana najavljuje ciljano smanjenje od 20% šećera u prehrambenim proizvodima do 2020. kako bi se pomoglo pretiloj mladeži koja, prema nekim istraživanjima, godišnje samo zašećerenih napitaka popije punu kadu.

Podravka u trendu

U priopćenju Public Health England, tvrdi se, naime, kako će tamošnja industrija hrane i pića već u ovoj godini u svojim proizvodima “uštedjeti” 5% ili 200.000 tona šećera, i tako i sljedećih godina, smanjenjem njegova udjela u prehrambenim proizvodima ili veličine porcija te poticanjem na kupnju proizvoda s manje šećera. U Hrvatskoj pak ideje o šećeru stižu od ministra do ministra, od prigode do prigode... No trenutačno nemamo nikakve strategije vezane za specifično konzumiranje šećera, doznajemo od dr. med. spec. Ane Puljak, voditeljice Odjela za promicanje zdravlja Nastavnog zavoda Dr. Andrija Štampar, koja se nada kako će se to uskoro ipak promijeniti.

– Strategija bi morala značiti sustavno rješenje problema i obuhvatiti sve društvene, upravljačke i političke strukture. Nije dovoljno samo govoriti o zdravlju, niti čitavu odgovornost prepustiti pojedincu – treba ga i učiniti dostupnim – kaže ona, dok količine šećera u proizvodima na našem tržištu i dalje ovise o recepturi proizvođača i ukusima potrošača.

Podravkina direktorica Istraživanja i razvoja, dr. sc. Jasmina Ranilović kaže kako je koprivnička kompanija 2014. utvrdila Nutritivnu strategiju za razdoblje do 2024. koje je jedan od ciljeva i smanjenje dodanog šećera u recepturama proizvoda. Do kraja 2016. procesom reformulacije u Podravkinu asortimanu dječje hrane, žitarica za doručak, ekstrudiranih žitarica te kremnih namaza količine šećera smanjene su za 210 tona. No treba znati da je u prerađenoj hrani šećer gotovo neizostavan jer pridonosi okusu, teksturi, strukturi i boji proizvoda, a koristi se i kao konzervans.

Standard bolji, prehrana lošija

– Internim testiranjima potvrđuje se da oni potrošači koji su redovni konzumenti određenog proizvoda ne žele kompromitirati poznati (slatki) okus, primjećuju i najmanju razliku te daju negativne komentare. No uočava se i da su današnji potrošači svjesni veze između pretjerane konzumacije šećera i utjecaja na zdravlje te lakše prihvaćaju nove proizvode s manje šećera na kojima takav navod može biti i poticaj za kupnju – objašnjava ona, ističući kako intenzivno rade na razvoju novih proizvoda u tom smjeru, ne dovodeći u pitanje kvalitetu i okus. Na novim “formulama” rade i Dukat, Vindija, Kraš... Nestlé se nedavno obvezao ukloniti najmanje 18.000 tona šećera iz proizvoda na EU tržištu do 2020., u prosjeku 5% manje po svakom proizvodu koji se danas nalazi na policama. Dr. Puljak kaže kako pretilost, koje je jedan od glavnih uzroka šećer, smanjuje funkcionalnu i radnu sposobnost, kvalitetu života, materijalno blagostanje, skraćuje životni vijek i povećava smrtnost! Svjetska zdravstvena organizacija još je 2015. preporučila da se u hranu za bebe uopće ne dodaje šećer (i sol), dok sjedilački stil života koji smo usvojili pogoduje neravnoteži unosa i utroška kalorija.

– Ljudi danas odlaze automobilom u trgovine po jeftiniju industrijski prerađenu hranu, a što je paradoks, usprkos porastu standarda, hrana je prije bila zdravstveno prihvatljivija. Nismo imali nutritivne tablice i toliku dostupnost hrane, a birali smo zdravije – kaže ona, uvjerena kako je problem i u učenju ponašanja kroz društveni sustav i medije. Reklamiranje visoko zaslađenih proizvoda trebalo bi biti zabranjeno uz emisije posvećene djeci, kao i aparati sa slatkišima u školama.

– Postoji mogućnost oporezivanja jako zaslađenih proizvoda i iz tih bi se sredstava mogle unaprijediti i preventivne aktivnosti – završava dr. Puljak.     

>> 'Imam 22 godine i 90 kilograma...'

>> Mršave žene imaju veći rizik od obolijevanja od raka... Evo kojeg...

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije