Jesen donosi šarenilo lišća, miris bundeva i uživanje u toplim napitcima, ali za mnoge i manje ugodnu pojavu – sezonske alergije. Kihanje, curenje iz nosa, suzenje očiju i nadraženo grlo simptomi su koje je lako zamijeniti s običnom prehladom, osobito kada temperature počnu padati. Ipak, uzrok tegoba ne mora biti virus, već alergeni koji su posebno prisutni tijekom jesenskih mjeseci, prenosi New York Post.
Jesenske alergije, poznate i kao alergijski rinitis ili peludna groznica, pogađaju milijune ljudi. Dok su u proljeće glavni okidači pelud drveća i cvijeća, tijekom jeseni najveće probleme najčešće uzrokuju ambrozija i spore plijesni. Prema informacijama Cleveland Clinica, temperature više od uobičajenih mogu produljiti prisutnost peludi ambrozije i trava, što dodatno pogoršava simptome kod osoba sklonih alergijama.
Jedan od najčešćih jesenskih alergena jest ambrozija, biljka čija se pelud lako širi zrakom i može izazvati izražene alergijske reakcije. Problem predstavljaju i spore plijesni koje nastaju u vlažnom lišću koje se raspada. Kada hodamo po takvom lišću ili ga uklanjamo iz dvorišta, spore se mogu podići u zrak i dospjeti u dišne putove.
Simptomi jesenskih alergija uglavnom su jednaki onima koji se pojavljuju tijekom proljeća. Najčešće uključuju začepljen nos, curenje iz nosa, svrbež i suzenje očiju, grebanje grla, kašalj te slijevanje sluzi niz stražnju stijenku ždrijela. Budući da su mnogi od tih simptoma karakteristični i za prehladu, nije ih uvijek jednostavno razlikovati. Međutim, prehlada i gripa mogu biti praćene dodatnim tegobama poput izraženog umora, bolova u tijelu, povišene temperature, zimice, mučnine ili povraćanja. Dobra je vijest da postoji nekoliko načina kojima se izloženost alergenima može smanjiti, a neugodni simptomi ublažiti.
Prepoznajte i izbjegavajte okidače
Prvi korak u kontroli jesenskih alergija jest utvrditi što ih točno uzrokuje. Alergološko testiranje može pomoći u prepoznavanju okidača, bilo da je riječ o peludi, prašini, plijesni ili nekom drugom alergenu. Nakon što utvrdite uzrok, važno je smanjiti izloženost. Redovito uklanjajte vlažno lišće iz dvorišta, usisavajte dom i, prema potrebi, koristite pročišćivač zraka kako biste smanjili količinu prašine i životinjskih dlaka. Također se preporučuje presvlačenje i tuširanje nakon povratka kući jer se pelud može zadržavati na odjeći, koži i kosi.
Ne pokušavajte ih prevariti: Ovi horoskopski znakovi su živi detektori laži i odmah će vas razotkriti!Započnite s terapijom na vrijeme
Stručnjaci savjetuju da se s odgovarajućom terapijom ne čeka do pojave prvih simptoma. Preventivna primjena lijekova protiv alergija može pomoći u njihovoj kontroli tijekom sezone. To najčešće uključuje antihistaminike koji se izdaju bez recepta ili sprejeve za nos. Prema preporukama iz izvornog teksta, terapija se može započeti otprilike mjesec dana prije očekivanog početka sezone alergija, primjerice u kolovozu, te nastaviti do studenoga. Odabir terapije i trajanje primjene potrebno je prilagoditi individualnim tegobama i preporuci zdravstvenog stručnjaka.
Pratite koncentraciju peludi
Iako su jesenski dani idealni za šetnje i boravak u prirodi, osobama koje pate od alergija preporučuje se svakodnevno praćenje koncentracije peludi. Kada su njezine vrijednosti visoke, najbolje je ograničiti boravak na otvorenom, osobito ako primjećujete pogoršanje simptoma. Podatke o koncentraciji peludi moguće je pratiti putem internetskih sustava. Ako boravak na otvorenom nije moguće izbjeći, dodatnu zaštitu može pružiti maska tipa N95.
Sprejevi za nos mogu pomoći u ublažavanju simptoma
Među često preporučivanim terapijama za alergijski rinitis nalaze se sprejevi za nos, osobito kortikosteroidni sprejevi poput flutikazona te antihistaminski sprejevi poput azelastina. Njihova primjena može pomoći u smanjenju upale, začepljenosti nosa i slijevanja sluzi niz stražnju stijenku ždrijela. Ovisno o simptomima, liječnik može preporučiti pojedinačni lijek ili kombinaciju različitih vrsta sprejeva.
Oralni antihistaminici, poput Zyrteca, Allegre i Claritina, također su među najčešće korištenim lijekovima za ublažavanje alergijskih simptoma. Djeluju tako da blokiraju učinke histamina, tvari koju organizam oslobađa tijekom alergijske reakcije. Ipak, stručnjaci ističu da stalno mijenjanje antihistaminika nije nužno za postizanje boljih rezultata. "Važnije je da budete dosljedni u primjeni antihistaminika koji odaberete", rekao je za Health Matters dr. David A. Gudis, voditelj Odjela za rinologiju i kirurgiju prednje lubanjske osnovice u bolnici New York-Presbyterian.