Ako ste među onim roditeljima koji odgoj djeteta temelje na poznatoj frazi “batina je iz raja izašla”, iz Obiteljskog centra Virovitičko-podravske županije imaju odgovor: da je batina bila dobra, ostala bi u raju. Ovakav je stav u skladu s onim Vijeća Europe koje se zalaže za zabranu bilo kakvog oblika tjelesnog kažnjavanja djece, uz objašnjenje da i najbezazleniji udarac kod djece može uzrokovati psihološka oštećenja. Zabrana bilo kakvog oblika nasilja nas djecom uvedena je već u 23 zemlje u svijetu, među kojima je i Hrvatska. Tjelesno kažnjavanje svakako je jedan oblik nasilja.
Dok će neki roditelji tvrditi kako dijete valja povremeno i blago ‘'udariti po guzi'’, drugi će upozoravati na loše posljedice takvog kažnjavanja. No, ne slažu se uvijek ni stručnjaci.
Djelotvorna kazna
Kontroverzno istraživanje psihologinje Marjorie Gunnoe s američkog fakulteta Calvin dalo je neočekivane rezultate. Prema njemu su, naime, djeca koja su do šeste godine povremeno dobivala po guzi kasnije bila mnogo uspješnija nego na ona koja nisu tjelesno kažnjavana.
No, s druge strane, na Sveučilištu Tulane nedavno je provedeno istraživanje koje je uz dosad najjače argumente pokazalo da su djeca koja su dobivala udarce po guzi kasnije u životu bila sklonija agresiji.
Tjelesno kažnjavanje je, inače, svako kažnjavanje pri kojemu se upotrebljava fizička sila i čija je namjera nanijeti određeni stupanj boli ili nelagode, ma kako blagi oni bili.
Kako objašnjava psihologinja Sandra Matošina Borbaš iz Obiteljskog centra, koji aktivno sudjeluje u Nacionalnoj kampanji protiv tjelesnog kažnjavanja djece, fizičko kažnjavanje roditelji često koriste zato što su tako naučili, a njime ujedno učvršćuju svoju moć te zaustavljaju nepoželjno ponašanje. No, sve tek privremeno.
- Kada se ovakvo kažnjavanje koristi često, postaje sve manje učinkovito. Da bi kazna ostala djelotvorna, ona mora jačati pa nerijetko prelazi u zlostavljanje - ističe Matošina Borbaš.
Umjesto tjelesnog kažnjavanja valja primijeniti pozitivne načine za podučavanje djece, upućuju iz Udruge za pomoć žrtvama nasilja koja ima otvoren SOS telefon. Ako je tjelesno kažnjavanje ozakonjeno, teško je zaštititi djecu jer to podrazumijeva da su neki oblici ili razine nasilja nad djecom prihvatljivi, upozoravaju iz ove udruge. Upravo stoga važno je zakonskim odredbama zabraniti svaki oblik nasilja prema djeci, što podrazumijeva čak i standardni oblik kažnjavanja male djece udarcem po stražnjici.
- Djeca koju roditelji tjelesno kažnjavaju lošijeg su mentalnog zdravlja, u lošijim su odnosima s roditeljima, imaju slabije moralne standarde te su sklonija agresivnom i društveno neprihvatljivom ponašanju - kaže prof. Matošina Borbaš.
Roditeljske figure
Budući da u Velikoj Britaniji još uvijek nije uveden ovaj zakon, Europsko vijeće apeliralo je na britansku vladu da to čim prije učini. No, neke grupe za prava roditelja smatraju da zakon ne treba uvoditi jer se njime umanjuje klasična roditeljska figura u životu djeteta.
- Roditelji su odgovorni za brigu o djeci, njihov odgoj, te ih smiju ispraviti ako griješe. Ta odgovornost ne leži na nacionalnim vladama - upozoravaju iz udruge Family Education.
No, ovakav stav već je odavno osporio Europski sud za ljudska prava osporivši koncept roditeljskog “razumnog kažnjavanja”.
Iako takva kazna još nije izrečena, roditelj za udarac po djeteteovoj guzi može biti kažnjen sa 7000 kuna ili 40 dana zatvora. Zaboravite, dakle, sve što ste od roditelja naučili o batini koja je izašla iz raja.
Uvesti zakon
Zabrana tjelesnog kažnjavanja djece, nedopušteno čak i ''po guzi''
Europsko vijeće poziva na zabranu nasilja nad djecom u što više zemalja. Pod nasiljem se podrazumijeva i udarac po stražnjici.
Komentara 32
ZD
izgleda da ce roditelji morat u skolu nauciti kako disciplinirat dijete a da ga fizicki ili psihicki ni malo ne ozljede
PO
\"Anarholiberalnohomosexualnoateističkih\" - Bravo korisnik \"Galebar\". Ni ja se ne bih bolje izrazio. dodao bih još jedino riječ \"lijevo\" u ovu složenicu: anarholijevoliberalnohomosexualnoateističkih. Nadam se da mi ne zamjeraš.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
ma ovi \"stručnjaci\" su djeca izmišljenih fakulteta. nek napokon krenu nešto stvarati kad već nisu dobri ni u jednoj od ovakvih 1000 preljevamizšupljeguprazno profesija.