Breaking the silence

Zašto muškarci ne govore o svom mentalnom zdravlju i kako to možemo promijeniti?

Merkur osiguranje
Foto: Shutterstock
1/7
15.11.2024.
u 15:44

Više od trećine muškaraca u jednom trenutku svoga života susrelo se s mentalnim problemima, kao što su anksioznost, stres ili depresija.

U društvu, gdje se sve više govori o važnosti mentalnog zdravlja, često se naglasak stavlja na izazove s kojima se suočavaju žene, dok se mentalno zdravlje muškaraca često zanemaruje. Istraživanja pokazuju da muškarci, bez obzira na dob, nacionalnost ili kulturu, rjeđe traže podršku i pomoć vezano uz ovu temu. Za mnoge muškarce, otvoreni razgovor o emocijama i mentalnim izazovima povezan je s osjećajem srama i predstavlja pokazivanje slabosti i ranjivosti. Takvi stavovi rezultat su duboko ukorijenjenih društvenih očekivanja o “muževnosti” koja muškarce potiču na šutnju i emocionalnu zatvorenost, no ova tišina može dovesti do ozbiljnih posljedica, što potvrđuju i statistike. 


Muškarci su češće hospitalizirani zbog problema s alkoholom i skloniji su suicidu

Kako nam kazuju podaci o mentalnom zdravlju, koje svake godine objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u 2022. godini muškarci su najviše bili hospitalizirani zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom, shizofrenije, depresivnih poremećaja, reakcija na teški stres, uključujući PTSP, te ostalih mentalnih poremećaja zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti.

Iste statistike pokazuju da je smrt od suicida u Hrvatskoj vodeći uzrok smrti od ozljeda kod muškaraca između 20 i 64 godine života. Prema posljednjim podacima, u 2022. godini od suicida je umrlo 422 muškarca, što je više 70% od ukupnog broja smrti od suicida te godine.


Istraživanja potvrđuju da muškarci rjeđe traže psihološku pomoć

Kako statistike pokazuju, više od trećine muškaraca u jednom trenutku svoga života susrelo se s mentalnim problemima, kao što su anksioznost, stres ili depresija. U cilju boljeg razumijevanja problematike muškog mentalnog zdravlja, britanska organizacija Priory Group, koja se bavi mentalnim zdravljem, provela je anketu na 1000 muškaraca u Ujedinjenom Kraljevstvu, a zanimalo ih je koliko su otvoreni za priznavanje problema psihičke prirode, kao i jesu li spremni potražiti pomoć u kriznim situacijama. Odgovori ove ankete bacaju novo svjetlo na mentalno zdravlje muškaraca, a s obzirom na statistike koje smo naveli za Hrvatsku, čini se kako su primjenjivi i našu kulturološku te sociološku sredinu.

Foto: Shutterstock

• 77% ispitanih muškaraca iskusilo je simptome uobičajenih mentalnih stanja kao što su anksioznost, stres ili depresija.
• 40% muškaraca nikada nije razgovaralo ni s kim o svome mentalnom zdravlju.
• 29% tih muškaraca navodi da osjećaju prevelik sram da bi o tome razgovarali, dok 20% smatra da postoji “stigma” vezana uz mentalno zdravlje.
• glavni uzroci mentalnih problema kod muškaraca su posao (32%), financije (31%) i zdravlje (23%).
• 40% ispitanika izjavilo je da bi ih tek pomisao o samoubojstvu ili samoozljeđivanju potaknule da potraže stručnu pomoć.

Kao razlog zašto ne razgovaraju o svome mentalnom zdravlju s bliskim osobama, liječnikom ili ne potraže stručnu psihološku pomoć, ispitanici su dali vrlo zanimljive odgovore, koji nam mogu dati malo bolje razumijevanje o muškom načinu nošenja s mentalnim izazovima.

• 40% ispitanika – “Naučio sam se nositi s tim”
• 36% ispitanika – “Ne želim biti nikome na teret”
• 29% ispitanika – “Previše mi je neugodno”
• 20% ispitanika “Postoji stigma oko mentalnog zdravlja”
• 17% ispitanika – “Ne želim priznati da mi treba podrška”
• 16% ispitanika – “Ne želim da netko stekne dojam da sam slabić”
• 14% ispitanika – “Nemam s kim razgovarati”


Kako se muškarci nose s teškim životnim situacijama?

Raskid dugogodišnje veze i smrt bliske osobe smatraju se traumatskim događajima koji se emotivno teško prebolijevaju, a osobama koje se nađu u takvim životnim situacijama potrebna je podrška bliskih osoba i vrlo često pomoć stručnjaka. I dok se žene lakše otvaraju u ovome stanju iznimne emotivne ranjivosti i osjetljivosti, muškarci pribjegavaju potiskivanju emocija, često u svoj život uvode razne aktivnosti kako bi se odmaknuli od boli i osjećaja gubitka, što može rezultirati kasnijim pojavama anksioznosti ili depresije.

Primjerice, razvod braka ili prekid dugogodišnjeg odnosa s partnerom, može značajno promijeniti životni put, dovodeći osobu u situaciju da preispituje vlastiti identitet, odnose te da sumnja u optimističnu budućnost. Strah od nemogućnosti ostvarivanja novog odnosa, kao i strah od usamljenosti, osjećaj neuspjeha i nevrijednosti, često uzrokuju anksiozna ili depresivna stanja. Zbog same prirode muških prijateljstava, koja su češće bazirana na zajedničkim interesima i aktivnostima, a ne na međusobnom povjeravanju, muškarci se često nemaju kome povjeriti kada dođu takve životne krize. Za mnoge muškarce, koji su bili u dugogodišnjoj vezi, njihov je partner često jedini izvor emocionalne podrške.

Foto: Shutterstock

S druge strane, smrt bliske osobe često kod muškaraca izaziva potiskivanje emocija, suzdržavanje od plakanja ili bilo kakvog izražavanja jake emocije, kao što je tuga, jer još uvijek u mnogim kulturama muškarac bi trebao biti “jak”, “priseban” i ovakve situacije “nositi muški”.


I muškarci mogu doživjeti “burn out”

No muškarci su izloženi i svakodnevnom stresu na poslu, često, baš kao i žene, doživljavaju “burn out”, ali zbog prosuđivanja okoline, i dalje moraju ostati “jaki”. Gubitak kontrole nad vlastitim poslovnim obavezama i visoka razina stresa na radnome mjestu, koji rezultiraju tjelesnom i psihičkom iscrpljenošću, nisu samo svojstveni ženama. I muškarci nose terete životnih briga, ali smatraju da se nemaju pravo žaliti da im je teško te da se od njih očekuje “da stisnu zube” i izdrže.

I upravo zato često mentalni problemi kod muškaraca “prođu ispod radara”, a ljutnja, razdražljivost, zatvorenost, nemir, nezdravi načini nošenja sa stresom, opsesivno bavljenje poslom ili problemi sa spavanjem upisuju se pod “lošu narav” ili “loše životne navike”… No riječ je o znakovima koji ukazuju na to da je i muškarcima potrebna podrška u pokazivanju emocija i rješavanju stresa.


Kako brinuti o mentalnom zdravlju?

Muškarci odrastaju u uvjerenju da “dečki ne plaču” i da je izražavanje emocija rezervirano samo za žene. Nažalost, upravo ova zabluda dovodi do potiskivanja osjećaja, što u konačnici ima posljedice i na mentalno, ali i na fizičko zdravlje. Psiholozi i psihoterapeuti preporučuju upoznavanje vlastitih osjećaja, priznavanje i suočavanje s njima. Važno je u svome životu stvoriti krug podrške, sigurno okruženje u kojem možete jasno izražavati svoje osjećaje, bilo da je riječ o nekim strahovima, tuzi ili pak o onim osjećajima koji našem tijelu stvaraju ugodu.

Foto: Shutterstock

Ako ste tek početnik u izražavanju osjećaja, terapeuti preporučuju vođenje dnevnika emocija, za što doista ne morate biti pisac.

Često, izbjegavajući suočavanje s vlastitim emocijama, pribjegavamo nezdravima mahanizmima suočavanja, kao što su razne ovisnosti, od pretjerivanja u alkoholu do pretjerivanja u igranju videoigrica. S vremena na vrijeme dobro je preispitati svoje navike i odlučiti se za zdravije načine nošenja s negativnim stanjima kao što je stres, anksioznost ili potištenost. Na kraju, unatrag nekoliko godina i nama u Hrvatskoj sve je dostupniji sustav psihološke podrške, a često će vam i obiteljski liječnici savjetovati posjet psihologu ili psihoterapeutu ako iskreno razgovarate o svome problemu.


Movember, globalna kampanja za muško zdravlje

Inače, studeni se obilježava kao mjesec muškog zdravlja, ne samo mentalnog nego i tjelesnog. U okviru globalne kampanje Movember u prvi plan, osim mentalnog zdravlja i prvencije suicida, stavlja se i važnost osvještavanja o zdravstvenim pitanjima, kao što su rak prostate i rak testisa. Rak prostate u gotovo 90% slučajeva javlja se kod muškaraca starijih od 60 godina, a obično se razvija postupno, što predstavlja problem za rano prepoznavanje simptoma, koji su slabo uočljivi u ranijim fazama bolesti. S druge strane, rak testisa pojavljuje se i kod mlađih muškaraca od 50 godina, a od iznimne važnosti je samopregled testisa barem jednom mjesečno i redoviti preventivni pregledi kod urologa.

Foto: Shutterstock

I baš zato u Movember kampanju uključilo se i Merkur osiguranje, koje svojim klijentima od 1. do 30. studenoga daje poseban popust od 10% na dodatno zdravstveno osiguranje health4me Premium, u sklopu kojeg možete obaviti brojne preventivne preglede, pa tako i posjet urologu. U sklopu health4me Premium dodatnog osiguranja možete odabrati paket koji najbolje odgovara vašim potrebama, a limiti se kreću od 300 do 2000 eura. Svi paketi pokrivaju specijalističke preglede, dijagnostičke obrade, laboratorijske pretrage, fizikalnu terapiju, male operacije, ali i traženje drugog liječničkog mišljenja i kućnu njegu. Također, svim novim korisnicima na raspolaganju je i godinu dana korištenja Modus Health Carda - kartice koja omogućava popuste u zdravstvenim ustanovama diljem Hrvatske. Neka ovaj Movember bude u znaku vašeg zdravlja...

Sadržaj nastao u suradnji s Merkur osiguranjem.

Želite prijaviti greške?