genetički dokazi

Bakterije u ljudskim crijevima stare najmanje 15 milijuna godina

Bakterije
Foto: Thinkstock
22.07.2016.
u 14:54

"Znamo već dugo da ljudi i naši najbliži rođaci, veliki majmuni, imaju te bakterije u svojim crijevima", rekao je Moeller

Neke bakterije u našim crijevima stare su najmanje 15 milijuna godina, daleko više od ljudske vrste, objavili su znanstvenici.

Otkriće sugerira da evolucija ima mnogo veću ulogu u sastavu crijevnog mikrobioma nego se mislilo, objašnjavaju znanstvenici u članku objavljenom u časopisu Science.

Te bakterije pridonose ranom razvoju naših crijeva, borbi našeg imunosustava protiv patogena i mogle bi čak utjecati na naše raspoloženje i ponašanje, smatraju.

– Ovim istraživanjem smo pokazali da neke bakterije iz ljudskih crijeva potječu izravno od onih koje su živjele u crijevima naših predaka koje dijelimo s majmunima – rekao je Andrew Moeller, znanstvenik s kalifornijskog Berkleyja, jedan od autora istraživanja.

– To dokazuje da postoji neprekinuta linija tih bakterija već milijunima godina, od pojave afričkih majmuna.

Znanstvenici su pronašli genetičke dokaze da su te bakterije evoluirale u različite sojeve kada su zajednički preci čovjeka i majmuna počeli evoluirati u različite vrste.

Prvo razdvajanje crijevnih bakterija u nove sojeve dogodilo se prije oko 15,6 milijuna godina kada se linija gorila razdvojila od one hominida.

Drugo razdvajanje dogodilo se prije 5,3 milijuna godina kada se ljudska vrsta odvojila od čimpanzi i patuljastih čimpanzi (bonobo).

– Znamo već dugo da ljudi i naši najbliži rođaci, veliki majmuni, imaju te bakterije u svojim crijevima – rekao je Moeller.

– Najvažnije pitanje na koje smo nastojali dati odgovor je odakle potječu te bakterije, iz našeg okoliša ili naše evolucije, i koliko su dugo njihove linije opstale.

Znanstvenici su analizirali uzorke fekalnog materijala čimpanzi, patuljastih čimpanzi i gorila koji žive u divljini u Africi i ljudi u SAD-u.

Fosili i genetički podaci uputili su na zaključak da su se te četiri vrste hominida razvile od zajedničkog pretka koji je živio prije više od deset milijuna godina.

Znanstvenici su analizirali sve različite verzije jednog bakterijskog gena koji je bio prisutan u svim uzrocima.

Tako su rekonstruirali evolucijska stabla triju skupina crijevnih bakterija koje čine više od 20 posto ljudskog mikrobioma.

Dvije skupine imaju sličnu evoluciju s hominidima, ističu stručnjaci.

>>Ovo radite da se zaštitite od bakterija, ali potpuno je beskorisno

Komentara 1

Avatar ivo587
ivo587
01:35 23.07.2016.

obične laži, uspoređujete čovjeka i majmuna, kao odjednom se razdvojio majmun i nastao čovjek, je prodajte bajke nekom neukom.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije