Organizatori Večernjakove kulenijade 2006. kažu kako im je nakana poticati proizvodnju izvornoga slavonskog kulena od slavonskih svinja, pa u konkurenciju nisu uvršteni kulenovi stavljeni u mrežicu umjesto da su vezani užetom ili u rašlje od pruća, kako je to u slavonskoj tradiciji. Iz natjecateljske konkurencije ispali su i nedovoljno zreli kulenovi, mlađi od pet mjeseci, a odbijeni su i oni nadjeveni u neprirodne ovitke umjesto u svinjsko slijepo crijevo.
Zbog toga, ali i kulturoloških i gospodarskih razloga, kako je na svečanoj dodjeli nagrada u Admiralu najavio Vjenceslav Hruška, predsjednik Udruge Slavonski domaći kulen-kulin, svoj će prijedlog dostaviti Ministarstvu poljoprivrede. U njemu se zauzimaju za zaštitu izvornosti kulena i zemljopisnog podrijetla kako se ne bi dogodilo da se slavonski kulen pravi od mesa uvezenih svinja.
Proizvođači, članovi naše Udruge, potakli su zaštitu izvornosti domaćega slavonskoga kulena kako se pod tim nazivom ne bi na tržištu pojavljivali proizvodi koji sa Slavonijom i slavonskom tradicijom nemaju ništa.
Zna se kakav je proces pripravljanja slavonskoga kulena od davnina i samo tako spravljen kulen-kulin može nositi epitet slavonskoga domaćeg specijaliteta. Stoga se zauzimamo i za zaštitu zemljopisnoga podrijetla, jer slavonski se kulen ne može raditi od mesa svinja iz uvoza jer se gubi izvornost, a takav kulen obara cijenu domaćem, izvornom kulenu. Stoga namjeravamo osnovati farmu svinja na kojoj bismo tovili domaće svinje čije je slavonsko podrijetlo poznato u tri generacije. To je projekt vrijedan 5-6 milijuna kuna, ali će on zasigurno pridonijeti zaštiti domaćega kulena kaže Andrija Matić, jedan od začetnika i utemeljitelja udruge slavonskih kulenara. Dodao je kako mu je drago što je Večernjakova kulenijada napokon vraćena u Vinkovce, odakle je i potekla, te što je napravljena o trošku i intelektualnom kapitalu Vukovarsko-srijemske županije.
Sa 24 godine Josip Malek iz Gorjana među najmlađim je sudionicima Večernjakove kulenijade na kojoj sudjeluje prvi put i odmah je dobio zlatnu medalju. Završio je mesarski zanat, a o pripravljanju kulena najviše je naučio od Ilije Pejića iz Kuševca, koji na kulenijadama sudjeluje već 17 godina.
Pejić me savjetima uputio u pripravljanje kulena od crne slavonske svinje i križanaca. Godišnje napravim stotinjak kulena za svoje potrebe i za natjecanje, a s plasmanom nemam problema, jer ljudi znaju pa dolaze kući. Papriku nabavljam od poznatog proizvođača, a za sušenje rabim jasen i grab. Cijena od 200 kuna realna je i nije visoka ako je kulen pravi. Posao se isplati i namjeravam proširiti proizvodnju uz pomoć kredita. Kulenijadom i plasmanom izuzetno sam zadovoljan i sigurno ću se natjecati i na godinu, posebice što su uvedene promjene u ocjenjivanju koje je, čini mi se, pravičnije jer od ocjenjivača svaki natjecatelj može dobiti objašnjenje zašto je ocijenjen upravo tim brojem bodova kaže Josip Malek.
Slavko Mikulić iz Starog Petrova Sela kaže kako se u njegovoj obitelji oduvijek radilo 5-6 kulena, ali unatrag deset godina kulenarstvom se bavi ozbiljnije, pa je povećavao proizvodnju godišnje 20 posto, a ove godine ima 350 kulenova od kojih je jedan na ovogodišnjoj Večernjakovoj kulenijadi osvojio 35 bodova i zlatnu medalju. Svinje pasmine landras od 150 do 200 kilograma kupuje od poznatog proizvođača. Sudjelovao je na kulenijadama u Otoku, gdje je osvojio srebrnu medalju, u Požegi zlatnu i sada u Vinkovcima opet zlatnu.
Kada bi bilo sigurno tržište, uzeo bih kredit i proširio proizvodnju, ali me pomalo strah, iako sa sadašnjom količinom nemam problema i sve prodam ljudima koji već godinama od mene kupuju kulenje i znaju kakva je kvaliteta. Dobro je što je od ove godine uvedena transparentnost u ocjenjivanju, a dobro je i što smo mi manji proizvođači u posebnoj kategoriji i odvojeni od tržnih proizvođača. Ne želim nikoga kritizirati, ali znamo da ima proizvođača koji proizvode posebne kulene za natjecanja, a posebne za prodaju i to nije pošteno upozorava Mikulić i dodaje kako je i u njegovoj županiji u svibnju osnovana udruga Kulin bećarac, što će pridonijeti kvaliteti i zaštiti izvornosti tradicionalnoga kulena.
Sve je počelo od ideje moga punca koji me nagovorio da se ozbiljnije bavim kulenjem, pa smo od prijašnjih 20-ak godišnje došli na 300 i 800 i na sadašnjih 1500 kulenova u godini. Hranim po 100 svinja na otvorenome, u prirodnim uvjetima, iako više nema žirovanja pa se zbog toga zaluzimam za zaštitu zemljopisnoga podrijetla, jer slavonski kulen može biti napravljen samo od mesa svinje koja je tovljena pod slavonskim podnebljem. Ocjenjivanje je na Večernjakovoj kulenijadi nepristrano i komisija ne zna čiji je koji kulen pa su izbjegnute moguće namještaljke, a toga, moramo priznati, ponegdje ima kaže Ilija Pejić iz Kuševca čiji je kulen ocijenjen s 33,20 bodova i nagrađen srebrnom medaljom. Dodaje kako kulene prodaje od Zagreba do Hvara, a ponosan je što je za prošli Uskrs predsjednik Mesić u njega kupio pet kuhanih šunki.
Josip Gazdić iz Valpova osvojio je također srebrnu medalju u konkurenciji tržnih proizvođača, a kulenima se bavi već 18 godina i prije godinu dana registrirao je obrt. U proizvodnji kulena ima zaokružen proces, od uzgoja i tova do proizvodnje glasovita slavonskog specijaliteta.
Upotrebljavam meso pasmine landras, a najbolje je do godinu dana i težine 150-180 kilograma. Proizvodnju kulena počinjem u listopadu, a traje do siječnja. U godini napravim oko tisuću kulenova i smatram da je najvažniji, osim kvalitetna mesa i začina, prostor u kojem se kulen drži, a to je prostorija od opeke s regulatorom vlage i, dakako, iskustvo. Nisam za masovnu proizvodnju. jer ako se mnogo proizvodi, izgubi se kvaliteta i izvornost. Najbolji je način prodaje reklama od usta do usta jer kvaliteta se proču je i stoga nemam poteškoća prodati sve što proizvedem. No postoji i zrakoprazan prostor od tri mjeseca, kada je stari kulen prodan, a novi još nije sazrio. Volim reći "samo je jedan kulen slavonski"; time sam rekao sve. Moramo učiniti sve u zaštiti ovog našeg specijeliteta, a tome i pridonosi Večernjakova kulenijada kaže Gazdić, dobitnik više zlatnih i srebrnih medalja.
Ilija Jelović iz Županje vlasnik je mesnice AS i na Večernjakovoj je kulenijadi dobio brončanu medalju. Sudionik je prve Večernjakove kulenijade pa se i danas rado sjeća druženja s Ivom Lajtmanom, utemeljiteljem kulenijade.
Nema tu velikih tajni. Bitno je za kvalitetan kulen da je proizveden na domaći način kako su ga proizvodili naši stari. Važno je meso i najbolje je ono hrvatskoga bijeloga landrasa težine 150-250 kilograma (godinu dana starosti). U godini napravimo 5000-6000 komada, a o kvaliteti govore zlatne medalje na kulenijadama. Ove sam godine pokrenuo pilot-program tova svinja isključivo za proizvodnju kulena i sad ih imamo 510 u tovu kod poznatih kooperanata. Posreći li nam se, svake ćemo godine povećavati broj 20 posto. Zadovoljan sam i potražnjom i prodajom. Naši su kuleni na stolovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci pa nekada nemamo ni dovoljno. Stoga želimo proširiti proizvodnju, ali i zadržati kvalitetu. Ocjenjivanjem na Večernjakovoj kulenijadi zadovoljan sam, posebice zbog slučajna, a ne birana uzorka, jer ima onih koji proizvode samo za natjecanje, a iza toga nemaju nikakvu proizvodnju.
Drago mi je što je pokrenuta zaštita slavonskoga kulena, jer ako se mi nećemo o njemu brinuti, tko će. Možda će slavonski kulen sutra postati hrvatski brend, smatra Ilija Jelović, koji dodaje da je sretan što ga sin Ivan polako, ali sigurno nasljeđuje. Uspio mu je usaditi ljubav prema tradiciji i starini, a u tome kulen ima posebno mjesto.
Hvala na gostoprimstvu
Vinkovci i kulenari iskazali su se sjajnim domaćinima, a Večernjakova kulenijada 2006., po mišljenju onih koji poznaju naše, a i druge kulenijade, bila je dosad priredba bez premca već od ocjenjivanja, a pogotovu u završnici. Zahvaljujemo Gradu Vinkovcima, županijama Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj, Hotelu i restoranu Admiral Vinkovci, VUPIK-u Vukovar, Sladorani Županja, Vinkovačkom vodovodu i kanalizaciji, Spačvi, Croatia osiguranju Vinkovci, Tiskari Zebri Vinkovci, PIS Plinari istočne Slavonije, Iločkom podrumu iz Iloka, Hrvatskim vodama VGI BIĐ Bosut Vinkovci, HV – Hrvatskome veterinarskom zavodu Vinkovci te Vodoprivredi Vinkovci, a najviše, dakako, Udruzi Slavonski domaći kulen-kulin.
