Prvi put nakon Drugoga svjetskog rata svjetsko će gospodarstvo ući u
svoje najteže razdoblje. Manjak novca, otpuštanja radnika, velik pad
standarda, pa čak i veliko pogoršanje zdravstvene zaštite onima kojima
je najpotrebnija – to je samo ono najteže što može snaći svakoga jer
recesija i globalna kriza ne biraju.
Svjetska
banka objavila: Trgovina na najnižoj razini u posljednjih 80 godina
Svatko će pokušati rješavati svoje brige, tako da će najbolje proći oni
koji imaju dovoljno novca, dok svima ostalima ostaje da se uzdaju u
pamet svojih vlada i njihove mjere oporavka. Ne uspiju li u spašavanju,
nije isključeno da dođe do konflikta, masovnih prosvjeda, pa čak i do
promjena vlasti. Posebno će teško te probleme osjetiti zemlje u
razvoju, koje bi mogle ostati bez 700 milijardi dolara za vraćanje
dugova.
Prijete nemiri
– Kriza prijeti građanima zemalja u razvoju i trebamo reagirati brzo
kako bi se u tim zemljama spriječili društveni i politički nemiri –
kaže Robert Zöllick, predsjednik Svjetske banke. A upravo takve
crne prognoze stižu iz njegova ureda Svjetske banke, prema kojima bi se
industrijska proizvodnja trebala smanjiti već do sredine ove godine 15
posto u usporedbi s prošlom godinom, a najgore zvuči deprimirajuća
prognoza koja predviđa pravi slom međunarodne razmjene, koja bi trebala
biti na najnižoj razini u posljednjih 80 godina.
Hoće li se dodatno povećati jaz između bogatih i siromašnih? Sasvim
sigurno i jasno je da će biti sve manje pomoći jer će se i bogate
zemlje morati dodatno zaduživati pa će siromašni opet ostati negdje na
kraju. Sve je manje pomoći i od specijaliziranih institucija koje su se
brinule upravo o tim zemljama jer i one će morati – štedjeti. Već se
sada zna da se u čak 94 od 116 zemalja smanjuje gospodarska aktivnost,
a siromaštvo je u porastu u 43 zemlje.
Smanjiti deficit
Svjetska je banka poručila i Hrvatskoj da smanji proračunski deficit
jer će ova godina biti jako teška. Očekuje nas otplata dugova i kamata
u visini 21 posto BDP-a, a što to znači, najbolje govori podatak da je
lani za to izdvojeno 8,9 posto BDP-a. Rebalans proračuna nužan je i
ostaje pitanje kako smanjiti javnu potrošnju.
Hrvatski odgovor na krizu trebao bi biti reforma zdravstva,
ograničavanje rasta plaća u državnom sektoru, odgađanje investicija i
smanjenje nameta. Nešto smo napravili, no ozbiljniji zahvati tek se
čekaju, poput nepopularnih uvođenja različitih dodatnih poreza na
benzin, cigarete, mobitele... U svemu trebaju pomoći domaće banke. U
suprotnom, čeka nas MMF.
KATASTROFIČAN SCENARIJ Svjetska banka o budućnosti gospodarstva
Najveći slom svjetske trgovine u 80 godina
