22.05.2012. u 12:00

Mostovi nisu isplativi? Ne ako se računaju samo prihodi od mostarine, ali jesu ako se uračuna i dobit od probuđene i samouvjerene Hrvatske

Nova je hrvatska vlada u pet mjeseci vladanja uspjela srušiti dva dragocjena mosta, pelješki i bleiburški. Prvi je bio zamišljen i započet kao spoj Hrvatske s vlastitim jugom koji je odrezan, a drugi je simbolično premošćivao hrvatske podjele izazvane nikad posve završenim građanskim ratom i izgubljenom nacionalističkom i propalom komunističkom revolucijom. Nadvisivali su ti mostovi raskole i rascjepe, njihovim rušenjem zinule su provalije koje ne mogu biti ugodne ni ovoj ni bilo kojoj hrvatskoj vladi.

Zašto su onda srušeni?

Kažu da je glavni razlog odustanka od Pelješkog mosta nedostatak novca u državnoj blagajni. Glavni, ali očito ne i jedini, što se vidi i iz davnašnjih (2009.) izjava s vrha SDP-a, da je most prema Pelješcu “metafora HDZ-ove vlasti” i “primjer političke, moralne i financijske korupcije”. No, razlozi gotovo da i nisu bitni. Bitno je samo odustajanje jer ono je tek drugo ime za fatalni nedostatak odvažnosti da se uđe u veliki nacionalni projekt koji nadilazi konkretne prometno-gospodarske ciljeve i presudno utječe na sudbinu nacije (zajednice svih hrvatskih građana). Odustajanje – to su oni stupovi sa zahrđalim šipkama što beznadno vire iz mora u Neumskom zaljevu, a gradnja – to je otmjeni most obasjan suncem, “beli beli beli most / ko slonova kost” (I. G. Kovačić). Između tih dviju vizija, hrvatska se vlast odlučila za zahrđale šipke u provaliji!

O tome je riječ, o tome da se iz nevolja u kojima smo se našli može izaći samo energičnim potezima velikog zamaha koji sve pokreću. Sjetimo se obnove Zagreba uoči Univerzijade 1987. Zagrepčane, a i dobar dio Hrvatske, zahvatilo je neviđeno oduševljenje. Svježe otkopani zdenac Manduševac zatrpan je enormnim količinama kovanica i papirnih novčanica (istina, obezvrijeđenog novca, ali to je druga priča), koje su gradske službe odvozile na kolima.

Danas uistinu nema novca i vrijedna se kuna triput preokrene preko ruke prije nego što se potroši, no da je netko u koga građani imaju povjerenja ozbiljno predložio raspisivanje narodnog zajma za gradnju pelješkog mosta, ne vjerujem da se narod ne bi odazvao. Uostalom, Milanovićevi nas ministri ne prestaju uvjeravati da novca ima, ali da nema projekata. Pa, evo projekta, evo ga, “beli beli beli most / ko slonova kost”! Nije isplativ? Nije ako se računa samo prihod od mostarine, ali jest i te kako ako se uračuna prelazak preko provalije i doda dobit od probuđene, samouvjerene i kreativne Hrvatske u koju pelješki most vodi.

Provalija je zinula i nakon rušenja Bleiburga jer ni tu se ne radi samo o onome što se vidi na prvi pogled, o stradanju i počasti poslijeratnim žrtvama, nego i o simbolu nacionalnog pomirenja. Dugo je trebalo da se Počasnom bleiburškom vodu pridruži službeni Zagreb. Kad se to dogodilo, a dogodilo se baš zaslugom današnje vladajuće stranke, kad je nekako nekakav most ipak podignut, kad se napokon shvatilo da Bleiburg nije metafora stradanja Marsovaca, nego Hrvata, bezglavo je sve srušeno u staru provaliju.

Ključne riječi

Komentara 173

KJ
kjhjhghg
12:44 22.05.2012.

Čini mi se da nitko od vladajućih nije čitao Na Drini ćuprija.

PG
praseca gripa
15:33 22.05.2012.

Ja sam to vec predlozila i u potpunosti se slazem s Pavicicem. Neka Dubrovcani i kompletan jug Hrvatske uspostave bankovni racun i bit cu prva koja cu dat svoj prilog za izgradnju mosta.Mislim da ce to uradit i svi onii kojima je Hrvatska na srcu,a ne ce oni koji u svom srcu nose \"jugoslaviju\". Ova Vlada ionako nije u stanju niti zeli ovakav objekt jer bi im nedostajalo novaca za njihove putesesvije i luksuz.

SC
schuff123
23:28 21.05.2022.

Tvrtka Lidya Finance pruža financijsku pomoć fizičkim i pravnim osobama, kao i tvrtkama u rasponu od 5000 eura do 1.000.000,00 eura ili više uz vrlo nisku kamatnu stopu od 3% godišnje s rokom otplate od 5 godina do maksimalno 20 godina. Molimo kontaktirajte nas putem e-pošte. Whatsapp telefon: +1(216) 541-1721

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?