Gojko Drljača
Autor
Gojko Drljača

Ne treba nam Osman III.

zoran milanović (1)
AFP/PIXSELL
02.02.2012. u 12:00

U vremenu krupnih civilizacijskih promjena vrijeme je za odlučne vladare. A takvo vrijeme upravo živimo!

Teza da je uzrok hrvatskih problema kriza upravljanja toliko je puta izrečena od početka krize da je već postala pomalo otrcana te ju je nekako besmisleno ponavljati. Naši ugledni poduzetnici kao što su Ivica Mudrinić ili Emil Tedeschi već su dosadili i Bogu i ljudima govoreći upravo o krizi upravljanja. Ipak, upravo sada, u ovom trenutku, svjedočimo planetarnim promjenama u kojima će izvrsnost upravljanja biti presudna. Europa se grčevito bori za dugoročnu održivost svojeg fiskalnog modela i ekonomske kompetitivnosti. Svima u Europi jasno je da je ovo vrijeme za hrabre, pametne, snalažljive i, ponajprije, odlučne vlasti. Ovo je trenutak za pažljivu primjenu najboljih svjetskih praksi u upravljanju državom bez ikakvih zadrški i oklijevanja.

Koliko značenje ima kvaliteta vladara (vlasti) povijest je pokazala nebrojeno puta i u nevjerojatno raznovrsnom bogatstvu varijacija jedne te iste priče, priče o ljudima koji su zahvaljujući prirodnom talentu, čvrstom karakteru, iskustvu, intelektualnoj radoznalosti i vrhunskom obrazovanju odveli svoju zemlju u pravom smjeru. Još je veći broj priča o prosječnim vladarima koji su pustili da zemlja propadne.

Sve u svemu, danas je ključno pitanje imamo li vlast koja će biti troma, neodlučna, neinventivna i nekonkurentna, baš kao što nam je cijelo društvo, ili će se ipak izdići i povući prave poteze. Povjesničari će lako izrecitirati primjere vladara koji su bili slika i prilika društava koja su ih stvorila pa ih stoga nisu mogli promijeniti.

Sultan Osman III. bio je, primjerice, poprilično čudan svat. Do svoje 56. godine živio je u haremu pod posebnom paskom. Stoljećima je kod Otomana bilo u modi gušiti ili na druge načine likvidirati prvorođene sinove. Bio je to kraljevski sport poligamnog društva u kojem sultanima nije bio problem napraviti puno muških potomaka. Uzgred, Osman III. bio je toliki ženomrzac da je u haremu nosio metalne cipele kako bi ga žene mogle na vrijeme čuti i maknuti mu se s puta. Na vlast je došao 1754., tek u petom desetljeću života. Očekivano je bio vladar kratkog i potpuno nebitnog trogodišnjeg vladarskog staža. Bio je simbol tada već dekadentnog, neuspješnog, neinventivnog i tromog Otomanskog Carstva koje je napuštalo sjajne tradicije znanosti te se vraćalo na staze nazadnosti.

Otprilike u isto vrijeme, kao što je pisao Ferguson, u Prusiji je živio jedan puno uspješniji državnik koji također baš nije volio žene – Fridrik Veliki. Osim što je svoju suprugu viđao što je rjeđe mogao, pri tim rijetkim susretima poručivao joj je da se “poprilično udebljala”. Taj Fridrik, kao ni Osman III., nije imao osobito sretnu mladost, ali je ipak iz korijena promijenio Prusiju te posto simbolom prosvijećenog apsolutizma. Morao je proći obrazovnu torturu autoritarnog oca Fridrika I., a kad je htio pobjeći s prijateljem, rođeni ga je otac natjerao da gleda smaknuće dotičnog nesretnika, Hansa H. Kattea. Bacio je Fridrik I. sina i u zatočeništvo, a on je ipak razvio odlučni, poduzetni duh.

Propovijedao je vjersku snošljivost karakterističnu za suvremenu Europu, razmjenjivao je strastvena pisma s Voltaireom, obožavao je glazbu i filozofiju te općenito podržavao razvoj znanosti. Vojne pobjede, primjerice, izvojevao je ne zato što je bio ratoboran, nego zato što je prepoznao značenje balističke znanosti. Ojačao je Prusiju, zajamčio joj je razvoj svih aspekata društvenog života te osigurao sutrašnjicu – možda je on čovjek koji je pripremio tlo na kojem će niknuti i velikani poput Immanuela Kanta.

Koja je poveznica Osmana III., Fridrika II. i Zorana Milanovića? Naš premijer sigurno ne mrzi žene iako mu je Jadranka Kosor to pomalo nisko pokušala podmetnuti u kampanji. Zasad ne izgleda da će vladati kao Osman III. Nešto više? Dajmo mu svu podršku da ima hrabrosti biti odlučan kao Fridrik te da opravda ovakve paralele s iskustvima iz daleke povijesti.

Komentara 26

CV
crna vrana
12:33 02.02.2012.

Koja je poveznica Osmana III., Fridrika II. i Zorana Milanovića? ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Nikakva. Glavno je da Gojko Drljača nekaj nadrljal na papir i ostal živ !

DD
ddh
13:07 02.02.2012.

U cijelom svijetu ima budala i onih koji pisu gluposti, a da si pritom i uobrazavaju da su \"nekaj\". Pa tak i u Hrvatskoj. Samo u svijetu se ti \"pisci\" ne pustaju u medije i ne daje im se sansa, da njihove budalastine prezentiraju javnosti. I tu je razliku svijeta prema Hrvatskoj. U Hrvatskoj moze svaka budala ako sama sebe titulira kao \"novinar\" napisati svaku mogucu glupost, pa tako i jedan Drljaca. Ali kaj se more. Jedan narod koji bira Cacice, koji slavi Tita i razne Josipovice nije niti nis boljega zasluzio.

I4
IQ 40
12:27 02.02.2012.

Koliki \"more bit\" analni otvor Milanceta, kada mu se svaki dan po 5 puta, samo VL uvlaci u guzicu

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?