Norvežani posljednjih dana prolaze kroz veliku krizu identiteta pošto je ugledni akademik Tor Bomann-Larsen u svojoj knjizi "Narod" iznio šokantnu tvrdnju da je norvešku kraljicu Maud 1902. godine u tajnosti umjetno oplodio njezin londonski liječnik. Tada je, tvrdi Bomann-Larsen, začet pokojni norveški kralj Olav, otac sadašnjeg vladara Haralda, koji je poslije očeve smrti 1991. godine zasjeo na norveški kraljevski tron.
Budući da je kraljica Maud i sama bila podrijetlom Engleskinja, iznesena teorija poljuljala je podrijetlo cijele norveške kraljevske loze koja bi, pokažu li se tvrdnje točnima, mogla ispasti "engleskija" od samih Engleza, "njemačke" obitelji Windsdor. Bomann-Larsen je poslije studiozna proučavanja vladinih i kraljevskih arhiva, dnevnika te pisama skupio dovoljno dokaza koji potkrepljuju sumnju da je Englez sir Frances Leaking, službeni kraljevski liječnik, 1902. godine primitivnom metodom oplodio buduću norvešku kraljicu Maud. Kao moguće donore sjemena povjesničar navodi samog liječnika ili pak njegova sina Guya. Fotografije iz toga doba mogle bi biti ključan dokaz povjesničarove teorije, na njima se jasno vidi da sir Guy i Olav izuzetno nalikuju jedan drugome. Bomann-Larsen tvrdi da je princeza Maud, praunuka engleske kraljice Viktorije, zatrudnjela tijekom šestotjednog boravka u Londonu 1902. godine, u vrijeme kad je njezin suprug bio u Danskoj, nakon šest godina neuspjelih pokušaja kraljevskog para da postanu roditelji.
Sumnju u podrijetlo norveške kraljevske loze podgrijale su izjave stručnjaka, poput profesora Thomasa Abyholma, pročelnika Klinike za ženske bolesti Kraljevske bolnice u Oslu, koji tvrdi da se takav zahvat moglo izvesti čak i na početku 20. stoljeća. Procedura nije bila baš uobičajena, no ne vidim zašto se i tada ne bi mogla obaviti na isti način kao i danas. Jednostavno se unese sjeme na dno maternice objasnio je liječnik.
Premda većina Norvežana ostaje pri tvrdnji da nije važno tko je biološki otac kralja Olava, pitanje je koliko bi njihovi preci s početka prošlog stoljeća bili liberalni u tomu. Naime, Olav je, kako se službeno tvrdi, sin princa Karla, koji je poslije nacionalnog referenduma 1905. godine postao norveški kralj Haakon VII, a sve su glasnije tvrdnje kako bi Norvežani, da su znali da je par Maud-Karlo godinama bez uspjeha pokušavao dobiti dijete, ipak svog novog, plodnijeg monarha potražili negdje drugdje.
To nije prvi put da se oko norveške kraljevske lože dižu kontroverze; prvi su to pokušali Nijemci tijekom Drugog svjetskog rata tvrdeći da je kraljica Maude zapravo posvojila Olava. U zoru 21. rujna 1944. godine, član kvislinške Narodne stranke Knut Knutson Fiane ubijen je u Oslu, a atentatori su sa sobom odnijeli torbu u kojoj su, pretpostavlja se, bili dokumenti koji bi potkrijepili tu tvrdnju. Najnovija otkrića ipak su isprovocirala sadašnjeg kralja Haralda V. da se obrati javnosti.
Povjesničari imaju pravo iznijeti svoju verziju povijesti, no moja obitelj jednostavno nema nikakve informacije koje bi potvrdile navode gospodina Bomanna-Larsena rekao je kralj, čije je podrijetlo postalo nacionalnim pitanjem broj jedan.
Kronologija kraljevske obitelji
1896. Kralj Haakon, podrijetlom danski princ Karlo, ženi se svojom rođakinjom, princezom Maud. Princeza je kći britanskoga kralja Edvarda VII i praunuka kraljice Viktorije. Pokaže li se Bomannova teorija točnom, ičini se da je norveška kraljevska kuća posve britanska. 1903. U Londonu je rođen princ Alexander, devet mjeseci pošto je njegova majka Maud u tajnosti boravila u bolnici u liječnika sir Francisa Lakinga. Kontroverze oko očinstva pojavile su se odmah nakon prinčeva rođenja jer je kralj Haakon u doba začeća sam bio na dvomjesečnoj turi po Danskoj 1905. Norveška službeno objavljuje odcjepljenje od Švedske i izabire danskog princa Karla za svog monarha. Karlo inzistira na tome da se prije nego što zasjedne na tron kao kralj Haakon provede nacionalni referendum.
