Pola godine nije bilo dovoljno da Vesna Pusić shvati zašto neće dobiti potporu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za kandidaturu za buduću šeficu UN-a. Osim toga, napravila je grešku u koracima, prvo se, u ožujku 2015., putem medija kandidirala sama, a sada je vlada Zorana Milanovića opet sama odlučila da je V. Pusić hrvatski kandidat.
S Pantovčaka joj je savjetovano da prvo poradi na unutarhrvatskom konsenzusu o kandidaturi, što pretpostavlja barem sazivanje sjednice saborskog Odbora za vanjsku politiku. Predsjednica je pretpostavljala da će postupak kandidature početi javljanjem kandidata, a nakon rasprave na saborskom odboru slijediti usuglašavanje Vlade i Pantovčaka te će se onda izabrati najbolji i zajednički kandidat. No, "juriš" i soliranje V. Pusić učinio je potporu Pantovčaka nemogućom. Pogotovu što je predsjednica svjesna da V. Pusić ne mogu smisliti u oporbi, a naročito u HDZ-u. Oni Vesnu Pusić uglavnom pamte po njima sablažnjivim stavovima o karakteru Domovinskog rata (teze o građanskom ratu, napadu na BiH) te po usredotočenosti na "regionalnu" politiku, "širenju novog bratstva i jedinstva". Glavni je razlog mrzovoljnosti Pantovčaka to što se ovdje radi o dvije potpuno suprotstavljene geopolitike.
Grabar-Kitarović je usmjerava prema srednjoeuropskim integracijama, prvo koaliranju s članicama Višegradske skupine (V4), dakle s Poljskom, Slovačkom, Češkom i Mađarskom, a potom izgradnji šire "uspravnice", saveza "Baltik - Jadran", koji bi činilo 10 članica EU (Litva, Estonija, Latvija, Poljska, Češka, Slovačka, Austrija, Mađarska, Slovenija i Hrvatska). Zanimljivo, V4 ima jedinstven stav prema problemu izbjeglica (protive se kvotama). Još prošle godine mađarski MVP Tibor Navracsics kazao je "da vrijedi razmotriti primanje Hrvatske i Slovenije". Reakcija iz službene RH nije bilo, tek je Ivo Josipović kometirao kako se tu ne radi o "službenoj ponudi". Od socijaldemokrata samo je SDP-ov zastupnik u Bruxellesu Tonino Picula reagirao pozitivno. Sada je ta ideja narasla do inicijative o stvaranju moćnijeg saveza srednjoeuropskih država. Već je savezništvo unutar V4 u proteklih 11 godina zajedništva unutar EU dokazalo da 4 države imaju velike koristi od interesnog grupiranja, a ako bi se ovaj savez nadogradio, jasno je da bi to stvorilo sasvim novi geopolitički, gospodarski, sigurnosni okvir.
Otvorio bi velike mogućnosti, s obzirom na jednake interese u energetskom, ekonomskom, prometnom povezivanju, kao i u usmjeravanju EU fondova za te namjene. Ambicije su, međutim, i šire jer kako se radi o državama sa sličnom povijesti, tradicijom, kulturom, ekonomijom, iskustvom postkomunizma te sličnim standardom (osim Austrije), grupiranje na uspravnici Baltik - Jadran dovodi i do vojnog i sigurnosnog povezivanja. Kritičari ove ideje predsjednici već prigovaraju da radi na obnovi "Austrougarske", no to čine uglavnom iz razloga što ovakvo izmještanje fokusa buduće hrvatske vanjske politike u drugi plan stavlja naše "balkanske veze i saveze" ili "region".
Jednostavnije, ovdje je riječ o planu odlaska s Balkana, nakon što je Hrvatska 100 godina bila u toj geopolitičkoj svezi. Hrvatska predsjednica tu nema potporu u aktualnoj vladi, no vjerojatno će je imati u budućoj bude li ju sastavljao Tomislav Karamarko. U međuvemenu, hrvatska predsjednica se idućeg tjedna nalazi s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, kojemu je Baltik - Jadran bio u predizbornom programu, a onda ide u New York na generalnu skupštinu UN-a. A tamo će se, na marginama UN-a, prvi put susresti predsjednici i/ili premijeri 10 država inicijative Jadran-Baltik.
>>Ministrica Pusić tvrdi da nema novih kvota za smještaj izbjeglica
>>Milanović i Pusić neće se odazvati na konzultacije predsjednici Republike
Makla Tita iz ureda, preuzela pokroviteljstvo Bleiburga, očitala bukvicu Srbiji u Kninu, odbila dati podršku Pusićki, miče nas iz regiona..Sve to u samo šest mjeseci.