Je li papa dezavuirao izjavu Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax o hrvatsko-slovenskom sporazumu glede graničnog spora? Benedikt XVI. kazao je da je zadovoljan zbog postignutog sporazuma, dok je Komisija Iustitia et pax hrvatskih biskupa ocijenila sporazum štetnim za hrvatsku stranu. Slovenski i hrvatski političari predlagali su vatikansko posredovanje u slovensko-hrvatskom sporu pozivajući se na posredovanje Svete Stolice u sporu između Argentine i Čilea.
Ministri vanjskih poslova Zagreba i Ljubljane tražili su u Vatikanu saveznika za svoju kauzu. Političari dviju zemalja obasipali su Vatikan pitanjima koja su morali sami riješiti. Papa je, govoreći diplomatima 178 zemalja akreditiranim pri Svetoj Stolici, među pozitivne događaje svrstao i slovensko-hrvatski sporazum kazavši kako je za zaštitu stvorenoga potrebno suglasje i stabilnost u odnosima među državama.
– Kada iskrsnu razlike i sučeljavanja između država, onda je za obranu mira potrebno s upornošću nastaviti putem konstruktivnog dijaloga – rekao je Benedikt XVI. Spomenuo je kako je prije 25 godina, uz posredovanje Svete Stolice, postignut sporazum o miru i suradnji između Argentine i Čilea te dodao kako je do sporazuma “došlo i u našem susjedstvu”. – Radujem se zbog postignutog sporazuma između Hrvatske i Slovenije – rekao je papa Benedikt XVI. diplomatskom zboru. Za razliku od pape koji drži kako je sporazum potreban za obranu mira, Komisija hrvatskih biskupa priopćuje da se “hrvatska strana trebala pred svijetom sustavno, djelatnije i energičnije suprotstaviti nepravdi slovenskih presezanja jer ugrožavaju i pravdu i mir i utječu na destabilizaciju europskog jugoistoka”.
Nadalje, Komisija drži da bi jedino Međunarodni sud pravde UN-a trebao odlučivati o sporu, a “ne nekakav ‘arbitražni sud’ neizvjesnog sastava i pravnog iskustva”. Članovi Komisije HBK unaprijed osuđuju još neimenovani arbitražni sud kao neprikladan i koji bi “sada trebao odlučivati i po nepravednim kriterijima” te postavljaju pitanje “za koje dobro, koju pravdu i koji mir” je došlo do sporazuma o arbitraži. Zašto se unaprijed osuđuje sporazum kad se zna kako Vatikan cijeni suglasje mnogo više od sučeljavanja.
Stvarati zaključke o ishodu prije negoli je spor uzet u razmatranje nalikuje više na ponašanje neke komisije ideološke partije negoli na uvriježeno držanje u zapadnoj civilizaciji gdje se ocjenjuje rezultat, a ne sudi se namjeri. Proglasiti kako će arbitražni sud donijeti odluku na štetu Hrvatske presuda je eventualnoj namjeri. Procesi protiv nečijih namjera vodili su se u zemljama komunističkih režima. Nitko ne spočitava pravo Komisiji HBK na izjašnjavanja o svakoj temi, ali ton kojim je napisano priopćenje nalikuje, pojednostavnjeno i grubo rečeno, na poklike poput “Život damo, Trst ne damo” i “Bolje je pasti travu nego biti u EU”.
U pisanju priopćenja prevagnuo je rječnik političara koji su Komisiji Iustitia et pax iznosili svoje mišljenje. Crkveni rječnik zasigurno je umjereniji. Političari koji su otpali s političke pozornice prečesto se oglašavaju preko Crkve, kojoj takve usluge nisu potrebne.
Ova je materija prekompleksna,da bi se o njoj raspravljalo u crno-bijeloj tehnici. Komisija HBK,ima sigurno vise \"ffelinga\",nego sam Benedikt XVI. Nece Sveta Stolica nikad podrzati niti jednu stranu u bilo kakvom sporu. Najlakse i najmudrije je izjaviti,kako je najbolje rjesenje dogovor.