Stoljećima je bio prijestolnica kineskih vladara koji su ovdje gradili
svoje palače i ljetnikovce. Danas ga gotovo 14 milijuna ljudi zove
svojim domom, a svi oni biti će domaćini ovogodišnjih ljetnih
olimpijskih igara.
Gotovo 14 milijuna stanovnika zove Peking svojim domom. Drugi je
najveći grad u Kini i nalazi se na njenom sjeveroistoku. Središte
političke moći dokazao je kao sjedište kineskih vladara kroz stoljeća
postojanja. Car Wu prvi je proglasio Peking glavnim gradom davne 1057.
godine. Tijekom stoljeća grad je imao nekoliko imena poput Ji, Zhongdu,
Dadu, a tek mu 1421. godine za vrijeme vladavine dinastije Ming, car
Cheng Zu dao ime Beijing. Zapad je ovaj milijunski grad upoznao pod
imenom Peking te se uz staro ime Beijing i dalje koristi.
Kažu za Peking da je jedan od rijetkih gradova u svijetu koji se
mijenja tako brzo, a građevinske zone gotovo su svakodnevica ovoga
grada. Postavši domaćinom Olimpijskih igara 2008., ulaganja i izgradnja
glavna su okupacija. Niču novi hoteli, šoping centri i trgovačke zone,
ali i sportski stadioni i dvorane. Modernizacija je vidljiva upravo
kroz suvremenu arhitekturu, luksuzne hotele i spaja se sa
socijalističkim strukturama, kulturnim i povijesnim zadnjima kineske
tradicije. Gužva na ulicama i zagađeni zrak gotovo su jednaki bilo
kojoj drugoj svjetskoj metropoli. Bez brige, Peking i dalje čuva i
štiti svoje kulturno naslijeđe i prepun je turističkih atrakcija,
parkova, hramova, kulturno-povijesnog blaga,...
Tragovima prošlosti
Priča o prvom čovjeku na području Pekinga, datira u doba prije pola
milijuna godina. Fosilni ostaci Pekinškog čovjeka kao i njegovo oruđe i
dokazi o korištenju vatre, pronađeni su na jugozapadnom dijelu
predgrađa Pekinga i predstavljaju najstarije pronađene relikvije na
području Kine. Povijest Pekinga kao grada započinje prije 3000 godina
kada je markiz Yana pripojio teritorij Ji-a te učinivši grad Ji svojom
novom prijestolnicom (mjesto se nalazi u blizini hrama Baiyunguan –
Bijeli oblak). Gotovo 800 godina grad je bio prijestolnica dinastija
Liao, Yuan, Ming i Qing. Krajem 13. stoljeća bio je i prijestolnica
Kublaj Kana koji mu je u ono doba dao ime Dadu ili Velika
prijestolnica, a bio je znan kao Khanbalig (Grad velikog kana). Godine
1368., Mingova vojska zauzela je grad i preimenovala ga u "Beiping" ili
"Sjeverni mir". Grad počinje rasti, gradi se zid oko grada, palača i
vrtovi, te se u konačnici tadašnji vladar seli iz Nanjinga u Beiping
koji postaje nova prijestolnica i dobiva ime "Beijing" ili "Sjeverna
prijestolnica". Tijekom revolucije i stvaranja Republike Kine grad je
često mijenjao vladare. Godine 1421. Peking postaje glavni grad
Kine i takav status ima sve do 1911. godine do pada carskog
režima. Nakon okupacije od strane Japana, građanski je rat u konačnici
doveo do komunističke premoći pod vodstvom Mao Zedonga koji je 1949.
godine na Trgu Tiananmen proglasio Narodnu Republiku Kinu. Za njegove
vladavine srušeno je mnogo hramova, a uništavanje tradicionalne kineske
kulture nastavljeno je sve do 1966. kada je Mao Zedong pokrenuo
Kulturalnu revoluciju. Njegovom smrću 1976. na vlast dolazi Deng
Xiaoping koji otvara zemlju prema svijetu i dopušta modernizaciju.
Tiananmen
U samom srcu grada pronaći ćete poznati Trg Tiananmen. Trg privlači
tisuće turista koji žele vidjeti najveći trg na svijetu i trg koji je
bio pozornica mnogim povijesnim trenucima. Povijesno gledano, trg je
bio mjesto okupljanja i državnih ureda, vojnih parada, ali i nemilog
događaja masakra demonstranata 1989. godine. Na trgu se nalazi nekoliko
spomenika koji će vas uvesti u kulturu i povijest ovoga naroda poput
Muzeja kineske revolucije, Maovog mauzoleja, ali i nekadašnja vrata
Zabranjenog grada, Vrata nebeskog mira i Qianmen.
Zabranjeni grad
Mjesto koje nikako ne smijete izostaviti s popisa atrakcija grada.
Zabranjeni grad sagrađen je u 15. stoljeću za vrijeme dinastije Ming,
okružen je 10 metara visokim purpurnim zidom i jarkom te ima više od
9000 soba unutar 800 zgrada. Kineski astronomi smatrali su da upravo
ovo mjesto ima kozmički značaj. Prema njihovom uvjerenju zvijezda
Sjevernjača bila je nebesko središte, a samim time kraljevska
rezidencija ovozemaljsko središte. Zabranjeni grad na jednom mjestu
objedinjuje dvorane, vrtove, palače, trgove koji su bili dom vladarima
dinastija Ming i Qing. Danas se ovdje u sklopu Muzeja nalaze vrijedne
zbirke predmeta od žada, slike, porculan, predmeti od srebra i zlata,
ali i relikvije izrađene od bambusa, drveta, odjeća, kipovi božanstava,
pisani radovi i povijesni zapisi. Muzej Palace svake godine posjeti i
više od osam milijuna turista.
Južno od Trga Tiananmen nalazi se Nebeski hram gdje su carevi dinastija
Ming i Qing dolazili odavati počast Nebu i moliti se za dobru žetvu.
Zanimljivo je da je zid koji okružuje hram u svom južnom dijelu
četvrtastog oblika, a u sjevernom ovalnog. Ovakva gradnja proizašla je
iz vjerovanja da je nebo okruglo, a zemlja četvrtasta. Svakog zimskog
solsticija carevi su ovdje prinosili žrtve, a posljednja takva
procesija održana je 1914. godine. Nebeski hram jedan je od četiri
najznačajnija hrama u Pekingu. Ostali su Hram Sunca, Hram Zemlje i
Mjesečev hram. Imate li vremena za upoznavanje grada svratite i do
Tornja s bubnjevima (Drum Tower) u sjevernom centralnom dijelu Pekinga.
Toranj je sagrađen u 13. stoljeću za vrijeme Kublaj Kana, a koji je
pomoću vodenih satova, gonga i bubnjeva svim stanovnicima grada javljao
kada treba ustati i kada poći leći. Hram Lama (Yonghe Palace) najveći
je tibetansko-budistički hram i ujedno najpoznatiji izvan kineskog
dijela Tibeta. Ovdje ćete pronaći najveći hram Bude (nalazi se u
Guinnessovoj knjizi rekorda), visok 18 metara i isklesan iz jednog
komada sandalovine! Dođete li ovdje, svakako posjetite i Konfucijev
hram. Do hrama se nalazi Carska Akademija osnovana 1306. godine gdje su
se učili jezici i borilačke vještine. Akademija je danas pretvorena u
Glavnu knjižnicu.
Ljetna palača
Na sjeverozapadu Pekinga na jezeru Kunming pronaći ćete veličanstvenu
Ljetnu palaču sagrađenu 1750. godine, a koja je služila kao ljetnikovac
careva dinastije Qing. Ovdje se nalazi palača, prekrasni vrtovi,
paviljoni, a svakako treba posjetiti privatno kazalište carice Cixi.
Prošećite dugačkim hodnikom uz jezero sve do njegovog zapadnog dijela
gdje ćete ugledati mramorni brod. Ovaj čuveni brod sagrađen je 1755.
godine i u potpunosti je sačinjen od mramora. Na svakoj palubi nalaze
se ogledala koja reflektiraju površinu jezera, a doživljaj je
jedinstven – kao da sjedite na vodi.
Kamen do kamena
Dodajte još jedno svjetsko čudo svojem popisu. Za posjeta Pekingu,
svakako je neizostavan obilazak Velikog kineskog zida, simbola kineske
civilizacije i najveće vojne utvrde na svijetu. Gradnja zidina počela
je u razdoblju 770.-221. godine prije Krista, a prvi car dinastije Qin
je 221. godine pr. Kr. Je odlučio spojiti pojedinačne dijelove zidina
do tada sagrađenih te je od tada Zid redovito bio proširivan, obnavljan
i dorađivan. Svrha zidina bila je da spriječi ulazak nomadski plemena i
pljačke na prostorima Kine. Veliki kineski zid koji danas možemo
vidjeti i posjetiti, sagrađen je za dinastije Ming na području
Badalinga u 16. stoljeću, a nalazi se svega 60ak kilometara od Pekinga.
Zid je na ovom dijelu bio visok oko sedam, a širok oko pet metara. Kako
je car naredio da svi stanovnicu sudjeluju u izgradnji zida, mnogi od
njih upravo su ovdje i umrli pa je tako Zid dobio i pomalo mračan
pridjev "najduže groblje na svijetu". Mrtvi nisu zatrpavani u zidine,
kao što postoje neke priče, jer bi tijela zapravo oslabila strukture,
već su mrtve pokapali pored samih zidina. Kineski zid ispričat će vam
mnogo priča, od davnih vremena pa sve do današnjih dana kad su neki
dijelovi zidina jednostavno strušeni jer se na tom mjestu moraju
odvijati pojedini građevinski projekti, na drugim dijelovima pak
lokalno stanovništvo koristi materijal za izgradnju kuća, ali je i sve
češća pojava grafita koji uništavaju ovo impresivno djelo neprocjenjive
kulturalne vrijednosti.
Što ne zaboraviti?
Krenete li u šoping, znajte da je cjenkanje uglavnom prihvaćeno u
većini trgovina, a ponekad je upravo cjenkanje zabavnije od same
kupovine. Naoružajte se strpljenjem i dobrom voljom i krenite u pohod!
Pravi suveniri bit će svila, predmeti od žada, drveni i brončani kipići
Bude, različite rukotvorine, tinta, kistovi, papirnate lampe i zmajevi,
odjeća... Zabave ne bi smjelo nedostajati. Pekinška opera i akrobatske
izvedbe svakako ne bi trebalo propustiti jer su dio kulturne scene
ovoga grada. Vrijeme je moguće ispuniti i odlaskom u kuće čaja,
kazališta, koncerte, disko klubove i barove.
Najljepše vrijeme za posjet Pekingu su proljeće i jesen. Zime su hladne
čemu pridonose hladni vjetrovi iz Sibira. Ljeta su vruća i sparna, a
temperature znaju prijeći i 40ºC. Udobna i laganija odjeća biti će
vam potrebna za onaj ljepši dio godine, a ne zaboravite na udobne
cipele koje će vam biti najvažniji dio "opreme". Odlučite li ipak ne
toliko hodati uvijek možete iznajmiti bicikl koji je sigurno najbolji
način za doživljaj Pekinga i stvaranje onog istinskog ugođaja gradske
vreve milijunskog grada. Taksi je jeftino prijevozno sredstvo, ali
preporučujemo da sa sobom imate papirić na kojem je željena destinacija
napisana na kineskom jeziku (pitajte u hotelu za pomoć). Napojnica se u
principu ne očekuje, ali je uvijek dobrodošla. Želite li nesvakidašnji
doživljaj Pekinga, pripremite se za Olimpijske igre koje će, kako kažu,
biti dosad neviđeni spektakl. Ove je godine kolovoz mjesec za posjet
Pekingu, ali samo onima koji su spremni odvojiti i duplo više novca
nego inače i prkositi vremenskim uvjetima. I ovoga puta odbrojavamo.
Još 111 dana!
