Podravski slikar Josip Cugovčan u Podravskim Sesvetama nije poznat samo po svojim djelima nego i etnografskoj baštini koju već godinama skuplja. To ga je, priznaje, vezalo i za spašavanja gotovo već zaboravljenih pučkih obreda na podravskom selu, među kojima su se našli i uskrsni običaji.
U djetinjstvu su me privlačili ti običaji te sam često pomagao baki pri bojenju jaja, što je ona tada radila istopljenim voskom te bojama dobivenim ukuhavanjem različita bilja te korijenja i kora drveća sjeća se Josip Cugovčan.
Obilazeći Podravinu susreo je i Anu Halusek koja ga je sredinom prošlog stoljeća uvela u tajne oslikavanja pisanica setincem, na način kako su to od pamtivijeka radili u Podravskim Sesvetama. Riječ je o biljci močvarici iz koje se izvadi srčika koju su potom Sesvećani lijepili na jaja, stvarajući šare i geometrijske likove, a katkad bi slobodna polja ukrašavali raznobojnim krpicama. Nekad se srčika setinca, podsjeća Josip Cugovčan, lijepila na pisanicu posebnom masom od razmućena jajeta i brašna, a na početku prošlog stoljeća za to se počelo upotrebljavati ljepilo.
Danas tom tehnikom pisanice oslikava samo Josip Cugovčan na radionicama kojima ponajviše mlade poučava starim tehnikama. Odziv je, kaže, toliki da ne stigne na sve radionice iako ih je do sada već održao nekoliko stotina. Poneke i izvan Hrvatske te je među ostalim već dva puta sudjelovao s pisanicama svog rodnoga kraja i na uskrsnom sajmu u Hamburgu. No priznaje, s najvećim zadovoljstvom radi s najmlađima koji su, smatra, i jedina šansa da se očuvaju ti i drugi običaji koji se danas tek mogu spoznati u nekom muzeju ili etnograskoj zbirci.
Ponajčešće se u našem krajevima posezalo za cvjetnim motivima te geometrijskim oblicima koji su i danas najzastupljeniji. Pojedine su se žene u tom poslu usavršile toliko da su čak zarađivale. Tako se još sjećamo obitelji koje su iz usluge izrađivale pisanice i drugima, što bi naplaćivali u jajima ili bi im pak mještani za protuuslugu pomagali obrađivati zemlju podsjeća Josip Cugovčan.Na brojnim putovanjima po Hrvatskoj i inozemstvu skupio je stotine pisanica, ali nikada ga nije, kaže, privlačilo skupljanje već tehnika kojom se izrađuju, a i različitost motiva.
