Drvo je metafora za ugodan interijer. Danas ljudi sve više teže tome da žive u prirodnom okruženju stanovanja, pa je postao trend da se ugrađuje masivno drvo. Poželjno je čak da je drvo površinski obrađeno prirodnim materijalima (npr. lanenim uljem). Liječnici svakodnevno iznose nove dokaze o štetnom utjecaju sintetskih materijala. Zbog toga je drvo simbol moderne ekološke svijesti i zasigurno će uvijek biti čovjekov vjeran pratitelj u njegovu stambenom i poslovnom okruženju.
Podovi izrađeni od punog plemenitog masivnog drveta - debljine 10-22 mm, dužine 350-2000 mm - ostaju nepromijenjeni u vremenu garantirajući trajnost i ljepotu. Zbog svoje debljine podovi od masiva mogu se nekoliko puta ponovno brusiti i premazivati različitim bojama. Obično se nalaze i po nekoliko generacija u upotrebi. Jedna je od njihovih osobina i to što se »stišću« i »šire« ovisno o relativnoj vlažnosti prostorije. Obično se pri ugradnji ostavlja mali prostor između poda i zida, da bi pod mogao "raditi". Taj se prostor s gornje strane prikriva kutnim lajsnama. Ugradnja poda od masiva dugoročna je investicija koja zadržava svoju vrijednost tijekom vremena.
Dostupni su kao nezavršeni i završeni. Prednost je završenih podova to što je za cijeli proces ugradnje potrebno manje vremena (nema struganja, blanjanja, brušenja, lakiranja), jer je sve to već učinjeno. Jedna od prednosti je i to što kupac može odmah vidjeti izgled gotovog poda, izabrati boju i dezen koji se uklapa s namještajem. To kod nezavršenih podova nije moguće, jer je potrebno nekoliko puta lakirati i brusiti, pa nikada nismo potpuno sigurni kakva će boja na kraju biti.
Drveni masivni podovi pomažu u stvaranju tople atmosfere u domu, za razliku od umjetnih materijala koji se sve više koriste u modernom dizajnu, a djeluju hladno. Osim estetskog uljepšavanja doma, podovi moraju ispuniti i neke druge zahtjeve: funkcionalnost – da su stabilni, otporni na udare, bez ikakvih zazora i preklopa; ekonomični – da je jeftina proizvodnja, laka i brza ugradnja; ekološki standardi – da u što manjoj mjeri onečišćuju okoliš te da maju emisiju rastvarača ovisno o sredstvima površinske obrade. Ti podovi se lako održavaju i pružaju zdravo, nealergijsko okruženje i predstavljaju proizvod koji se može reciklirati, odnosno ponovno koristiti za nešto drugo. Podovi od masiva skuplji su od većine drugih tipova podova, ali imaju znatno duži vijek trajanja, i do 50 godina.
Medicinski stručnjaci slažu se da podovi izrađeni od masiva pomažu osobama oboljelim od bolesti dišnih organa. Bez sumnje, oni kažu da svatko tko živi u okruženju od masivnog drveta ima neku vrstu koristi za svoje zdravlje. Čvrste površine masivnih podova ne skupljaju u sebi bakterije i prašinu, kao neke vrste tepiha, i samim tim stvaraju bolju kvalitetu zraka u prostoriji.
U nekim zapadnim zemljama vrlo često se javljaju trendovi kada se traže podovi od masiva s različitim greškama grede drveta (veliki broj kvrga), boje drveta, oštećenjima od insekata i dr. Takvi trendovi omogućuju prerađivačima da podove izrađene od sirovine niže kvalitete prodaju po istoj ili čak većoj cijeni od podova izrađenih od prvoklasne sirovine bez grešaka. Poznati su i slučajevi kada se sirovina namjerno izlagala utjecaju gljiva ili insekata kako bi se poslije postigao učinak rustikalnosti gotovog poda.
Kretati se i živjeti s drvetom, na drvetu i oko drveta za čovjeka je bila oduvijek prirodna stvar. Kao što čovjek ima mane, tako i drvo ima greške, a upravo je po tome blisko ljudima.
