Jedna od prvih mjera Vlade morat će biti, a tako je i najavljeno, olakšavanje poslovanja poduzetnicima. Velik je broj onih koji zbog apsurdne administracije ne uspijevaju pokrenuti projekt ili ga realizirati brzinom kakvom žele ili se pak zbog loših zakona moraju orijentirati na uvoz.
Ministri obrta i gospodarstva Darko Horvat i Tomislav Panenić ovaj tjedan odlaze u HGK, HUP i HOK kako bi se raspravljalo upravo o toj temi.
Hrvatska gospodarska komora trudi se pomoći svojim članicama, a jedan od njihovih projekata upravo je potpora pri pokretanju i realizaciji poslovnih pothvata. Kako doznajemo, Komora će tražiti da se na nju prebace neke javne ovlasti i poslovi agencija, zavoda i ministarstava koji su vezani za poduzetnike, jer bi mogla neke poslove obaviti brže i jeftinije od javnih institucija pa tako i bitno olakšati poslovanje i popraviti položaj Hrvatske na ljestvici Doing business, što i je cilj ove vlade.
Hrvatska udruga poslodavaca, kaže direktor udruge Davor Majetić, kao odgovoran socijalni partner i novoj vladi sustavno će ukazivati na sve prepreke koje onemogućuju realizacije gospodarskih i poduzetničkih projekata.
– Velik dio prepreka koje koče poduzetničke projekte i razvoj gospodarstva ogleda se u pravnoj nepredvidljivosti slijedom čestih promjena uvjeta poslovanja te nedovoljne učinkovitosti javne administracije. Ovo potonje nerijetko je posljedica stihijskih promjena zakona u kojima se ni državni službenici ne snalaze, a nemaju mandat takve prepreke riješiti u svojoj domeni odgovornosti. Hrvatska je proteklih godina imala hiperinflaciju zakona i pravilnika u kojima su se dodavale nove obveze, a da se postojeće nisu revidirale niti su se radile procjene učinaka propisa. Nerijetko je trošak implementacije takvih zakona premašivao njihove učinke – kaže Majetić.
Primjerice, uz napore HUP-a sada se rade izmjene i dopune pravilnika kojima se smanjuje već propisana obveza o broju stručnjaka zaštite na radu za velike poslodavce.
Predugo čekanje za isplatu svih poticaja
DIV je krenuo u projekt gradnje tvornice vijaka u Kninu 2010. godine, a s obzirom na vrijednost projekta od 30 milijuna eura i broj zaposlenih veći od 200, projekt prema Zakonu o poticaju ulaganja ima pravo na povrat dijela uloženog novca za investiciju i zaposlene. DIV je prijavio investiciju u Ministarstvo poduzetništva zbog dobivanja poticaja, redovito slao obavezna godišnja izvješća i zahtjeve za poticaje.
Na konačni povrat novca računali su 2014. godine, do kada je već uložen znatan novac. S obzirom na to da im se nitko nije javljao, poslali su upit te dobili odbijenicu u kojoj piše ‘da nemaju mogućnost dobivanja poticaja temeljem Zakona o poticanju ulaganja jer u trenutku prijave investicije za poticaje nisu imali građevinsku dozvolu’, što nije obavezno niti igdje piše u zakonu i uredbi o poticanju ulaganja.
Građevinsku dozvolu ionako su dobili ubrzo nakon prijave investicije, a danas tvornica zapošljava oko 500 radnika. Potporu su dobili za oko 90 radnika, a čekaju je za njih još 120, što je 360.000 eura uz 1,5 milijuna eura za ulaganje. Postupak se, izgleda, namjerno odugovlači, a na jednom od sastanka u Ministarstvu su čak odgovorili predstavnicima DIV-a “da se DIV previše oslanja na potpore”.
– Tvrtke koje investiraju u rast i razvoj kreću u jedan neizvjestan put koji treba podršku društva jer, kada narastu i razviju se, društvo ima najviše koristi od njih. Zakoni o poticanju poduzetništva usklađeni su s najboljom europskom praksom, ali ljudi koji ih provode, na žalost, nisu. Konkretno, u ovom slučaju nedostaju operativni priručnici koji bi dali jasnu platformu za komunikaciju između administracije i poduzetnika. Ovako su poduzetnici osuđeni na čekanje – objašnjava član uprave DIV-a Dalibor Marijanović.
Zbog kašnjenja poticaja, nepriznavanja Zakona o legalizaciji i izgubljene zarade, DIV je pokrenuo sudski postupak protiv Ministarstva poduzetništva.
Općina proda zemljište, a onda država tvrdi da je ono njezino
Prije nekoliko godina društvo Azurna uvala kupilo je od privatnih osoba na Šolti 61 ha zemljišta, koje je već tada bilo namijenjeno za turističku gradnju i još prije šest godina bio je projekt Livka Bay osmišljen. Na javnom natječaju od općine Šolta kupili su 2 ha zemljište, zbog kojih projekt još nije u realizaciji. Greška nije u investitoru, nego nesređenim knjigama, različitim tumačenjima zakona... Naime, u trenutku kupnje za sporna 2 ha zemljišta općina Šolta bila je upisana kao vlasnik u katastru jer za katastarsku općinu Gornje Selo gdje se ta 2 ha nalaze nije postojala zemljišna knjiga, nego samo katastar te su se sve kupoprodaje obavljale prema katastarskim podacima.
U procesu zasnivanja zemljišne knjige društvo Azurna uvala upisalo se kao vlasnik cjelokupnog zemljišta osim sporna 2 ha jer je za njih naknadno utvrđeno da su u stvari vlasništvo RH, a ne općine Šolta, odnosno da je riječ o česticama koje se nalaze u šumsko-gospodarskoj osnovi Hrvatskih šuma. Zbog toga projekt nije mogao krenuti, a općina Šolta i investitor pokrenuli su spor za priznavanja prava vlasništva protiv RH. Investitor se 2013. godine obratio Agenciji za investicije koja je uložila sve napore u ubrzanje projekta, ali bez uspjeha.
Uzaludna koncesija
Sličan problem ima i poduzetnik Ante Barišić koji je dobio koncesiju na javnom natječaju za gradnju turističkog kompleksa u Dragama prije 15 godina, no iako koncesiju plaća, projekt nije pokrenuo.
Prvo zato što su tužbu podnijeli neki mještani tvrdeći da je zemljište njihovo, ali je na sudu općina dokazala da je zemljište bilo njezino u trenutku davanja koncesije. No potom se javila država tvrdeći da je zemljište u vlasništvu Hrvatskih šuma i otad nije riješeno ništa i cijeli postupak stoji još uvijek na sudu. Barišić je koncesiju uzeo na 25 godina, izgubio milijune, a rješenje se još uvijek čeka.
>> Zahtjev predsjednice, HAZU i HGK: Nova vlada mora produljiti radni vijek
vidi se da se HGK pokrenula....dobar prijedlog, a burilović je rekao i kako se prvo treba srediti javna uprava. vidi se da čovjek dolazi iz relanog sektora i da zna što su stvarni problemi poduzetnika