Velebno, nekad reprezentativno zdanje koje je za bivše države bila Politička škola Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, a kasnije hotel “Zagorje”, danas je kulisa za snimanje znanstveno-fantastičnog horora. Ne, nije šala, načelnik općine Kumrovec Dragutin Ulama rekao nam je da je filmska ekipa u devastiranom hotelu “Zagorje” prije tjedan dana već snimila probne kadrove!
Sudbina tog ogromnog kumrovečkog zdanja eklatantan je primjer nebrige države za vlastitu imovinu. U ratno i poslijeratno vrijeme bivšu Političku školu CK SKJ koristile su specijalne policijske i vojne postrojbe, a kasnije su ondje bile smještene izbjeglice iz Vukovara. No, već gotovo 15 godina zgrada je izvan funkcije, a država je u jednom trenutku prestala plaćati čak i čuvara, nakon čega je taj objekt devastiran. Unutrašnjost zgrade u takvom je stanju da se zapravo uopće ne treba čuditi što švicarski filmaši tamo žele snimiti SF horor. S obzirom na lokaciju potencijal hotela “Zagorje” je očit. Da je bilo pameti, lako je mogao postati mjesto gdje bi turisti, svojevrsni hodočasnici u Titovo “svetište”, spavali, odmarali se, jeli i pili – uglavnom, trošili kune, eure, rublje, dolare, dinare...
– Bivšom Političkom školom, odnosno hotelom “Zagorje”, zgradom koja je u stopostotnom vlasništvu države, ne upravlja nitko. Zadnje izbjeglice otišle su 2003. godine, nakon čega je neko vrijeme zdanje čuvao čuvar. No, država je prestala plaćati tih nekoliko tisuća kuna za čuvara i otad je zgrada pretrpjela višemilijunsku štetu – govori nam kumrovečki načelnik. Kaže da ga nitko iz nove Vlade, koja si je u politički cilj zadala velike prihode od prodaje državnih nekretnina, ili iz Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), nije nazvao i pitao za hotel “Zagorje”.
– Odmah nakon što je gospodin Tomislav Boban postao šef DUUDI-ja nazvali smo ga, a nakon toga bili kod njega s našim županom. Prezentirali smo mu naše razvojne projekte – rekao nam je Ulama.
Osim bivše Političke škole, u Kumrovcu je još jedna vrijedna zgrada u vlasništvu države – Spomen-dom. Oba objekta već su bila ponuđena na natječajima, ali su investitori odustali jer je država tražila znatno više nego što su oni bili spremni platiti.
Novca ni za toaletni papir
– Ništa se neće dogoditi ni u Kumrovcu ni na Jadranu sa sličnim zgradama u vlasništvu države prije nego što se promijene pravila natječaja za njihovu prodaju. Država se prema svojoj imovini ne bi smjela ponašati kao trgovac nekretninama, nego svjesno smanjiti tražene vrijednosti svojim nekretninama. Država bi se ionako kasnije naplatila, otvorila bi se nova radna mjesta, a država bi ubirala novac od poreza, doprinosa... – objašnjava kumrovečki načelnik Dragutin Ulama.
Švicarski filmaši mogli bi se zaputiti i u Osijek. Država je vlasnik i u ratu stradalog Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, na cesti koja vodi prema Tenji. Nekadašnji sveučilišni ponos bio je prva crta razdvajanja u ratu. Golema građevina danas je poput kulise za horor filmove. Idemo dalje – zgrada u Firingerovoj 3 u Osijeku dodijeljena je Državnom arhivu još prije 17 godina. No, vrijedni spisi u nju se do danas nisu uselili jer država i jedan stanar nikako ne mogu na zelenu granu, odnosno ne mogu se dogovoriti oko zamjene za drugi stan. Kada se stanar iseli, nužna će biti obnova zgrade, a troškovi se procjenjuju na 50 do 70 milijuna eura. Taj je novac čak i postojao u budžetu Ministarstva kulture, no prenamijenjen je u druge svrhe i – potrošen. Osječki će se Arhiv, pak, i dalje mučiti s prostorom, a taj problem nije od jučer.
– Dužni smo svakih deset godina arhivirati dokumente, ali Arhiv nam uvijek jednako odgovori, da ih nema gdje spremiti. Propada nam građa, ali propada i zgrada Arhiva – kaže Željko Kraljičak, osječko-baranjski dožupan. Primjerice, građevinske i lokacijske dozvole iz đakovačkog Upravnog odjela za prostorno uređenje nisu spremljene u osječki Arhiv još od – 1959. godine!? O državnoj imovini i o DUUDI-ju raspravljalo se i u srijedu u Virovitici na koordinaciji slavonskih župana.
– Upisuju se na sve, i na groblja i na crkve. Čim investitori, primjerice, čuju da je u nešto uključen DUUDI, odustaju i bježe jer znaju da neće moći ništa napraviti najmanje tri-četiri godine. Kada lokalna samouprava dijeli imovinu s državom, teško je i upravljanje i održavanje jer oni nemaju novca ni za toaletni papir – govori dožupan Kraljičak.
Državna imovina trune i u Varaždinu – bivša vojarna u Optujskoj ulici (130.000 metara četvornih) još uvijek nije dobila novu namjenu. Otkako ju je napustio HV, skupljači sekundarnih sirovina pokupili su sve pokretnine koje su mogli unovčiti, a zgrade i zemljište u državnom vlasništvu prekriva korov. Što će država s nekretninama, ne zna se, kao ni njihova točna financijska vrijednost. Bivšu jahaonicu koju su od 1893. godine za obuku koristili austrougarski časnici, prije tri tjedna na korištenje je dobila udruga Varaždinska husarska graničarska pukovnija, koja sad u njoj uvježbava nastupe s konjima, a vrata su otvorena i drugim udrugama te rekreativcima – no, to je samo manji dio kompleksa...
“Lijepih” primjera upravljanja državnom imovinom ima i na jugu zemlje. Investitora za hotel Zagreb u Duilovu – kompleksu sagrađenom 1982. za potrebe JNA, ukupne površine čak 116.000 kvadrata – u istočnom dijelu Splita, pokušala je pronaći i Vlada Zorana Milanovića. DUUDI ga je 2014. uvrstio u “Projekt 100”, kada su pokušavali staviti u funkciju neke državne nekretnine, ali hotel Zagreb nisu uspjeli privatizirati. Prošle godine upravljanje hotelom prepustili su državnoj tvrtki Pleter. Tada je preuređen dio soba i kuhinja, prošli su kategorizaciju, dobili dvije zvjezdice i iskoračili na turističko tržište. Kad bi se riješili problemi sa zemljištem na kojem je sagrađen, zacijelo bi bilo zainteresiranih investitora koji bi znali iskoristiti potencijal objekta koji po položaju i površini ima sve predispozicije postati vrhunski hotel.
Ako je vjerovati našim novim vladarima, ovakve tekstove za nekoliko godina više nećemo trebati pisati – jako su ambiciozni, planiraju upregnuti sve resurse kako bi napokon prodali i u funkciju stavili tisuće državnih zgrada, stanova, poslovnih prostora... U ovogodišnji proračun Vlada je ugradila plan o prodaji nekretnina – očekivani prihod je 684 milijuna kuna, te o prodaji državnih udjela u tvrtkama – plan je uprihoditi 1,6 milijardi kuna. Bivšeg šefa DUUDI-ja Mladena Pejnovića pitali smo smatra li Vladin plan realnim.
– Iskreno, i mi, to jest prethodna Vlada, imali smo ambiciozne planove. Razlika je u usredotočenosti nove Vlade na prihode od imovine, što je postalo dio obećanja, prije svega rejtinškim agencijama, i bojim se da se to mora realizirati. Godinama smo pod pritiskom stručne javnosti da se prodaje imovina, da se nastavlja privatizacija i slično. S druge strane je još veći pritisak javnosti, da ne kažem populističke, koja je protiv prodaja. Bez imovinskopravne sređenosti svake od nekretnina ne može se ni govoriti o cijeni. U prošlom mandatu puno je učinjeno za takvo sređivanje i oko 5000 stanova i poslovnih prostora koji su sređeni danas su osnova poslovanja trgovačkog društva Državne nekretnine i donose godišnji ukupni prihod od sedamdesetak milijuna kuna. Znači, više nisu u kategoriji mrtvih kapitala. Približno sličan broj stanova i poslovnih prostora i dalje je na sređivanju u DUUDI-ju. S time treba požuriti, a po potrebi može se prodavati i jedan i drugi fond. Moraju se odmah donositi odluke jer se, jednostavno, složeni posao neće stići odraditi – objašnjava Pejnović.
Njegov nasljednik, novi predstojnik DUUDI-ja Tomislav Boban nije nam se javljao na pozive, niti je odgovorio na poruku, iz čega zaključujemo da nije želio biti jedan od sugovornika za ovaj naš članak. Bez obzira na to, neki od planova DUUDI-ja već su iscurili u medije. Tako država samo od prodaje svojih udjela u četiri hotelske kuće planira zaraditi više od 800 milijuna kuna: 103 milijuna od prodaje Hotela Maestral, 160 milijuna od Hotela Imperial, 200 milijuna od Hotela Makarska i 400 milijuna od crikveničkog Jadrana.
Hoće li se kupci razići?
– Mislim da je novi predstojnik DUUDI-ja dobro uočio stvarne mogućnosti. Sve je to navedeno u prijedlogu plana upravljanja državnom imovinom koji smo napravili još za prošle Vlade, a u skladu je sa strategijom usvojenom u Saboru.
Navedeni iznosi su dostižni i došle su ponude za Maestral i za Imperial. Ne bi trebalo dalje odugovlačiti, razići će se kupci koje smo tako dugo čekali da se pojave. Kod Jadrana je malo drukčije. Ondje su posebni rizici jer prodaju se glavni turistički objekti na pedesetak kilometara crikveničke rivijere. Kada su se javili investitori iz nekih zemalja, uvidjeli smo opasnost za prodaju tako velikog prostora, koji bi dobio jednog vlasnika, a mi u stvari trebamo i konkurenciju na tom području – rekao nam je Mladen Pejnović.
Vlada je Europskoj komisiji poslala popis mjera za stabilizaciju javnih financija, među kojima je i plan o aktivaciji 500 milijuna eura kapitala prodajom stanova, ureda i zemljišta, te privatizacijom brojnih državnih tvrtki. Međutim, od želje do realizacije dug je put. I od bivših vlada naslušali smo se sličnih planova, a konačni dometi svih tih napora bili su jako skromni.
>> Grad kao agencija za nekretnine. Pogledajte gdje prodaje zemljišta
