Jedan od najbogatijih ljudi Turske Ferit Şahenk zaljubljenik je u Hrvatsku, a prvi ju je put posjetio na nagovor hrvatskog ambasadora u Turskoj. U Hrvatskoj je poznat tek kao čovjek koji želi širiti broj marina u svom portfelju, međutim, njegova Doğuş grupa uključuje 283 tvrtke u osam sektora čija je imovina potkraj 2015. vrijedila 109 milijardi dolara. Sam Şahenk, prema procijeni Forbesa, “vrijedi” 2,5 milijarde dolara. Njegovo carstvo uključuje drugu najveću banku Turske, Garanti banku, automobilski biznis u kojem prodao 206 tisuća automobila samo u prošloj godini, medijsku kompaniju s 1100 zaposlenih koja uključuje sedam radio postaja, sedam TV postaja i te šest magazina.
Prvi biznis koji je pokrenuo njegov otac Ayhan Şahenk građevinska je tvrtka koja posluje već 60 godina i koja je izradila projekte u ukupnoj vrijednosti od 17 milijardi dolara. U hotelskom je biznisu prisutan s 13 marina, 17 hotela koji su pod upravljanjem tvrtke te 150 restorana uglavnom baziranih u Turskoj. Doğus se razvija i u energetici pa su u suvlasništvu nekoliko elektrana ukupne snage oko 1 GW, što je jačina dva Plomina C. Za Večernji list Ferit Şahenk najavljuje da će u Hrvatsku dovesti regate i utrke na moru te da mu je želja razvijati sportske škole koje bi mogle stati uz bok najpoznatijim školama na svijetu. Njegovi interesi ne staju na marinama, već u Hrvatskoj želi napraviti i brodogradilište.
Doğuş grupa širi se u turističkom sektoru. Koliko novca planirate uložiti u iduće tri godine?
Samo u turistički sektor planiramo uložiti oko 400 do 450 milijuna dolara, pri čemu ćemo u Hrvatsku plasirati oko 100 milijuna eura. To je iznos rezerviran za projekte koje smo započeli u Zadru i koji su nam u fokusu.
Kako ste i zašto izabrali Hrvatsku kao zemlju za ulaganje?
U životu morate vjerovati u sreću i slučajnosti. Hrvatski ambasador u Turskoj organizirao je za nas prezentacije u više navrata te me nagovarao da istražim mogućnosti Hrvatske. Nisam mu želio slomiti srce pa sam pristao otputovati u Hrvatsku iako nisam znao ništa o kvaliteti destinacije. Kad sam došao, vidio sam prekrasnu zemlju s bogatom kulturom, predivnim ljudima i iznimnim potencijalom. U poslu se često odlučim riskirati. Za tri ili pet godina ljudi će govoriti o Hrvatskoj i njezinu usponu te se pitati zašto su je propustili. Nisam htio da se to dogodi meni! Mnogo je aspekata Hrvatske koje nisam nabrojio, od gostoprimstva do genetske nadarenosti za sport, ali ono što je meni izuzetno bitno jest da se u Hrvatskoj osjećam kao doma. Nikada nas vlasti nisu tretirale kao stranog ulagača, a kada se tako osjećate, vaš apetit raste i spremni ste ulagati još više.
Svojim se kapacitetima obraćate turistima veće kupovne moći. Treba li Hrvatska razvoj temeljiti na luksuznom turizmu?
Apsolutno da jer je Hrvatska jedinstvena lokacija koja nije potpuno otkrivena, naročito među gostima koji lete prvom klasom ili dolaze svojim avionima ili brodovima. Luksuz je jako interesantan pojam jer ga je teško definirati. Luksuz može biti večera u najskupljem restoranu ili hodanje bosonog po pješčanoj plaži. Definicija luksuza se promijenila tijekom godina. Hrvatska nudi golemu vrijednost u tom kontekstu. Ima nevjerojatne otoke, boja kamena i zalasci sunca su jedinstveni... Ipak, da biste privukli takve goste, morate stvoriti infrastrukturu, što kreće od vrhunski školovane radne snage koju Hrvatska uglavnom ima od zračnih luka i autocesta te naravno vrhunskih hotela. Zato bih savjetovao nadležnima da Hrvatsku pozicioniraju kao luksuznu destinaciju, a ne zemlju masovnog turizma. Naravno, da bi se u tom dijelu napravio iskorak, potrebni su najbolji restorani, zabavni sadržaj, a mi upravo i želimo stvoriti takvo okruženju prije nego što u Hrvatsku dođu i drugi ulagači. Spremni smo ulagati u greenfield projekte i stvarati nove lokacije. Svoje zaposlenike educiramo kako bi odgovorili na izazove pa smo tako godinu i pol dana prije otvaranja hotela u Šibeniku poslali mlade kadrove u naše objekte da uče najbolje prakse. Većina mladih ljudi koji su pohađali našu edukaciju još su u našoj tvrtki, na što sam ponosan.
Naglasili ste da ste spremni stvoriti nove destinacije. Može li investicija funkcionirati bez podizanja kategorije same zajednice u koju se plasira?
Ljudi putuju kako bi upoznali kulturu, ljude, hranu, prirodu, zapravo život u mjestu koje ne poznaju i koje je različito od kultura koje su već vidjeli. To je esencija turizma. Zato je vrlo bitno da turisti nisu izdvojeni u hotelima – oni moraju biti među lokalnim stanovnicima. Kao ulagači ne baziramo se na dovođenju stranih gostiju, nego se oslanjamo i na lokalnu zajednicu i domaće goste. Zato je jako bitno biti prijatelj lokalnoj zajednici i s njom živjeti. Ne ulažemo mi samo u svoj projekt, već u podizanje vrijednosti cijele zajednice. Tako u Zadar dovodimo vrlo luksuzan hotelski lanac kakvog dosad nije bilo.
O kojem hotelskom lancu govorite?
Ugovor s hotelskim brendom već smo potpisali, a ono što mogu reći jest da će dolazak tog lanca imati vrlo pozitivan učinak na Zadar kao destinaciju. Imati takav brend koji je poznat u cijelom svijetu podiže vrijednost cijelog turističkog sektora. Bez problema smo mogli sami upravljati hotelom, ali riječ je o imenu u koje ljudi imaju povjerenje i u čiju su kvalitetu sigurni pa činjenica da će biti u Hrvatskoj mnoge može potaknuti da doputuju u Zadar.
Iako ne spominjete ime hotelskog lanca, možete li reći zašto su pristali doći u Hrvatsku?
Mi već radimo s njima i oni znaju kako radimo pa su nam dali povjerenje. Pri prvom posjetu menadžmenta lanca našem hotelu pokazali smo im lokaciju i otkrili naše planove s hotelom, i oni su nam povjerovali.
Otvorimo pitanje privatizacije ACI-ja Nekoliko ste puta potvrdili da želite povećati udjel u toj sada većinski državnoj kompaniji, a iako odluka o privatizaciji tvrtke nije donesena, iz izjava ministara može se iščitati da će biti na prodaju. I jedna od najvećih hrvatskih tvrtki, Adris grupa, zainteresirana je za ACI. Jeste li se spremni za bitku?
Mi smo zainteresirani za ACI jer je nautički biznis dio Doğuş grupe pa smo naposljetku i u Hrvatskoj kupili tri marine. Naš konkurent Adris grupa respektabilna je kompanija i poput nas vjeruje u to da bi Hrvatska trebala biti destinacija za luksuzni turizam. Mislim da bi ovo bila dobra prilika za obje kompanije, a da bi u tom natjecanju trebala pobijediti Hrvatska. To je najvažnije jer će marine uvijek biti u Hrvatskoj. Mi ćemo biti samo kuhari u vašoj kuhinji i trudit ćemo se napraviti najbolje jelo, kao što sam uvjeren da je to plan i Adris grupe. Hrvatski građani trebaju biti time zadovoljni.
Hrvatska se Vlada nada dobroj cijeni. Tržišna je vrijednost državnog udjela u tvrtki oko 62 milijuna eura. Jeste li spremni ponuditi više?
Ako se ne varam, riječ je o listanoj kompaniji pa ne želim govoriti o cijenama. Mogu reći samo da ćemo procijeniti tvrtku i da će ponuda ovisiti o toj procjeni.
Zanimljiv je podatak da ACI s 23 marine i oko 6600 vezova ostvaruje oko 10 milijuna eura bruto dobiti, dok Doğuş, s tri marine i 2100 vezova, ima oko sedam milijuna eura bruto dobiti. Koliki je pravi potencijal ACI-ja?
Uvijek se može napraviti više. Doğuş je spreman dignuti ACI-jeve marine na višu razinu i, naravno, znatno povećati rezultate. Same brojke koje ste naveli govore o pravom potencijalu ACI-ja.
Može li se u pet do deset godina obrnuti trend poslovanja ACI-ja po kojem se tek četvrtina prihoda ostvaruje od dodatnih usluga, a tri trećine na prihodima od vezova jer to domaće marine trenutačno čini tek parkirališnim mjestom za brodove?
Potencijal Hrvatske je golem upravo zbog lokacija koje su izvrsne. Mi vjerujemo u stvaranje destinacija, a u biznisu s marinama odgovor je u ponudi usluga. Raspon je od trgovina, restorana, hotela pa čak i golfa. Ja ne igram golf, ali vjerujem u golferske destinacije jer privlače posebnu grupu bogatih gostiju. Nisam proučio detalje o ACI-jevim lokacijama pa ne znam što se može razviti uz same marine, ali ako se temeljite na vezovima, gubite velik potencijal svog biznisa i destinacije.
Država prodaje i hotelske kuće i bivše vojne lokacije koje su na prestižnim mjestima. Doğuş intenzivno razvija svoj hotelski biznis. Jeste li promotrili mogućnost ulaganja u tom smjeru?
Doğuşev hotelski sektor zasniva se na boutique hotelima, a uz marine, u Hrvatskoj postoji velik potencijal za razvoj manjih luksuznih hotela, ali i brodogradilišta koja mogu biti dodatna ponuda za nautičare. Ne treba zanemariti mogućnost ulaganja u brodogradilišta za megajahte koja nude i servis brodova jer vlasnici i nekoliko puta godišnje posjete svoje brodove. Postojanje kredibilnog brodogradilišta specijaliziranog za jahte može staviti Hrvatsku na turističku kartu među najluksuznijom klijentelom. Potencijal leži i u organiziranju najpoznatijih regata i morskih utrka u različitim kategorijama. Tako se stvara luksuzna lokacija koja ima zaokruženu ponudu. Ako Porto Cervo ima šest do deset regata godišnje, može ih imati i Hrvatska jer ima infrastrukturu za takve projekte. Već smo počeli razgovarati s vlasnicima brodova s obzirom na to da se i ja natječem u regatama, i nitko mi nije rekao da ne želi doći u Hrvatsku. Moj je san dovesti jaku utrku u Hrvatsku i nadam se da ću to napraviti prvi.
Izvan Dubrovnika, Zadra i Šibenika, gledate li i druge lokacije u Hrvatskoj?
Važno nam je da lokacija u koju ulažemo ima potrebnu infrastrukturu i da se osjećamo dobrodošlima u zajednici. Sve je moguće!
Ranije ste spomenuli razvijenost sporta kao hrvatsku prednost. Kako to komercijalizirati?
Hrvati su genetski vrlo talentirani za sport, od košarke do nogometa i jedrenja. Imate svjetski poznata sportska imena. Hrvatska zato može biti jako zanimljiva za razvoj sportskih škola i mislim da bi to moglo biti iduće što ćemo u Hrvatskoj raditi. Turizam nije samo hotel, ljudi putuju i radi zdravlja, ali sve više i radi sporta. Već sada nam teniski program vodi Goran Ivanišević, a želimo surađivati s mnogim drugim sportskim imenima u Hrvatskoj kako bismo mogli razviti i taj dio poslovanja. Umjesto da ljudi svoju djecu šalje u škole diljem svijeta, poput teniskih centara na Floridi, zašto ne bi došli u jake škole u Hrvatskoj koje bi vodili svjetski poznati sportaši. To dovodi cijele obitelji i stvara potencijal za dugoročan rast. Hrvatska ima puno potencijala, a ono što nedostaje jest samo da se stavi na kartu svijeta. Zbog toga morate imati još ulagača poput nas.
Nedavno je u Hrvatskoj održan hrvatsko-turski gospodarski forum na kojem ste i sami sudjelovali. Očekujete li da će on donijeti nove projekte i jaču suradnju?
Prvo bih želio naglasiti da sam bio oduševljen golemim odzivom s obje strane. Poruke koje su predsjednik Turske i predsjednica Hrvatske poslali bile su jako važne za investitore. I sada su neke turske tvrtke zainteresirane za turistička ulaganja, ali može biti još puno više suradnje među zemljama. Mislim da bismo mogli zajedno ulagati i u treće zemlje.
Koje su najveće razlike u poslovnoj kulturi i mentalitetu između Hrvatske i Turske?
Mislim da smo jako slični, kao uostalom i na globalnom tržištu. I Hrvati i Turci vjeruju u svoju zemlju, a kako je suradnja između naše dvije zemlje bila iznimno dobra, mislim da se međusobno dobro razumijemo i poštujemo.
Što Hrvatska treba promijeniti da bi ulagačka klima bila bolja?
Zaista nemam prigovora. Hrvatska ima sličnosti s Turskom u smislu da lokalni kapital nije dovoljan da bi stvorio radna mjesta za djecu koja izlaze iz obrazovnog sustava. I vama, kao i Turskoj, trebaju strani ulagači. Svi u Vladi znaju što žele inozemni ulagači, ali jedna od poluga jest i dolazak velikih poslovnih imena. Drago mi je da smo među prvima iz Turske koji su došli jer interes za Hrvatsku raste i među turskim ulagačima i među našim globalnim partnerima. Dovoljno je povući nekoliko jednostavnih poteza i pojednostaviti procedure kao što su napravile Italija, Španjolska pa i Turska u posljednjih nekoliko godina te, u kombinaciji s nekoliko jakih imena s jakim brendovima, Hrvatska može napraviti velik iskorak.
