Veliki uspjeh ili veliki promašaj pitaju se posljednjih dana gotovo svi analitičari svjetske medijske scene jer upravo su ovog tjedna u Velikoj Britaniji pokrenute nove dnevne novine, New Day, čiji uspjeh ili pad nitko ne može sa sigurnošću prognozirati.
New Day prvi je dnevni list na nacionalnoj razini pokrenut u Britaniji punih 30 godina nakon što je pokrenut, tada progresivni, The Independent. Ironija sudbine je ta da će posljednji broj Independenta biti tiskan sljedećeg tjedna, nakon čega te novine prestaju postojati u papirnatom obliku i sele se isključivo na internet.
Prvi broj besplatan
Izdavači New Daya drže da njih ne čeka takva sudbina. A ti izdavači nisu bez iskustva u medijskom i novinskom poslu. New Day pokrenula je izdavačka tvrtka Trinity Mirror koja u svom portfelju već ima listove Daily Mirror te Sunday Mirror. Za razliku od već postojećih dnevnih novina u Britaniji, New Day nešto je drukčije koncipiran.
Iako Trinity slovi za izdavača naklonjena laburistima, New Day zauzima politički potpuno neobojen stav. Cilj im je, kako tvrde, “pisati s pozitivnim, optimističnim pristupom i potpunom političkom neutralnošću”. Ujedno, New Day nema i neće u budućnosti imati internetski portal s vlastitim tekstovima, već će taj dnevni list biti prisutan samo preko društvenih mreža.
Prvi broj New Daya, koji je svjetlo dana ugledao u ponedjeljak, podijeljen je besplatno čitaocima diljem Velike Britanije. Nešto više od dva milijuna primjeraka novina dano je na uvid čitateljima širom zemlje, dok će cijena novina u sljedeća dva tjedna iznositi 25 penija, a zatim će doći na uobičajenih 50 penija, odnosno oko 6 kuna po primjerku.
Ekipa iz New Daya, ukupno 25 novinara i urednika, vjeruje da će njihov proizvod privući čitatelje zasićene teškom politikom, pristrano obojenim tekstovima kao i crnim, depresivnim vijestima. Računaju da bi im se u nekoliko mjeseci stalna čitalačka publika mogla stabilizirati za tiražu od 200.000 primjeraka dnevno.
Poslovna odluka o pokretanju novih “papirnatih” novina u 2016. godini prilično je smion potez. Iako je recesija i gospodarska kriza, bar u Velikoj Britaniji, gotova, okolnosti na novinskom, odnosno medijskom tržištu uvelike su promijenjene. I sve prognoze govore da će se novine morati mijenjati i prilagođavati budućnosti te da upravo model koji sada “gura” New Day – novine bez digitalne komponente – nema prevelike šanse za uspjeh.
Nekoliko je osnovnih razloga zašto novinsko tržište i dnevni listovi nisu isti kao prije petnaestak ili dvadeset godina, no svi oni više ili manje svode se na jedno, a to je razvoj tehnologije. Naime, početkom ovog tisućljeća novine su kupci čitali kako bi saznali što se dogodilo.
Danas ih čitaju kako bi saznali zašto se nešto dogodilo i, što je još važnije, kakve će biti posljedice tog događaja.
Naime, vijesti o nekom događaju publika sazna minutu ili dvije nakon događaja. Štoviše, za sirove vijesti više ne trebaju ići ni na portale, jer im obavijesti o događajima stižu na pametne telefone.
Nakon toga detaljnije o samom događaju čita se na internetskim portalima, a novine se sutra kupuju iz drugih razloga: da bi se doznale detaljne analize uzroka i posljedica tog događaja, bilo da se radi o padu cijena sirove nafte, udaru Saudijske Arabije na Jemen ili detonaciji hidrogenske bombe u Sjevernoj Koreji.
Upravo u ovim sadržajima leži bogatstvo i potencijal novina. One moraju pružiti čitatelju ono što ne mogu portali koji na medijskoj sceni dominiraju svojom brzinom.
Dnevne novine mogu tekstove objaviti tek sutra ujutro, ali zato donose tekstove s dodatnom, analitičkom vrijednošću. Upravo na ovu kartu igra i New Day planirajući nova izdanja samo u papirnatom obliku.
Ipak, nitko ne može sa sigurnošću reći može li ovaj koncept opstati jer čitatelji mijenjaju navike, ne samo u pogledu sadržaja već i u pogledu medija preko kojeg čitaju novine.
New Day neće imati svoje internetsko izdanje iako se sve više čitatelja svih novina, u bilo kojoj zemlji svijeta, orijentira na digitalne edicije novina. I u tome leži veliki problem novinskih izdavača, jer još nitko nije uspio dokučiti na koji način učinkovito naplatiti objavljeni sadržaj. Izuzetak je tu britanski The Times koji čitateljima naplaćuje mjesečnu pretplatu bez koje je moguće samo vidjeti naslove tekstova na internetskom portalu.
Svi ostali mediji još uvelike tapkaju s idejama na koji način monetizirati svoj sadržaj. Problem leži u činjenici da su prije petnaestak godina novine svoje internetske portale držale perjanicama. Internetski portal ili stranicu tada nije mogao imati svatko, bio je to prilično zahtjevan i skup pothvat, pa su novine objavljivale svoj najbolji sadržaj besplatno.
Osjećaj papira u ruci
I ponosno. Jer nije bilo previše korisnika interneta, a samim tim ni čitatelja. Situacija je danas potpuno drukčija. Dobar dio ljudi koji čitaju dnevne novine čine to upravo preko internetskih portala. Tomu je pomogla i činjenica da se portali prate ne samo na stolnim računalima ili laptopima već i na tabletima i pametnim telefonima koje danas (gotovo) svi imaju u ruci.
Još uvijek postoji znatan broj čitatelja koji vole “osjećaj papira u ruci”, no čitatelji digitalnih izdanja polako prelaze u vodstvo. Cijene oglasa na internetskim izdanjima niže su nego u tiskanim medijima, zanimanje oglašivača bilo je manje, ali sada se i to mijenja. Digitalna izdanja, u jednom ili drugom obliku, budućnost su dnevnih novina.
Kako će New Day, bez ikakve namjere da izdaje digitalno izdanje novina, u tom svijetu opstati, vidjet ćemo.
Novine u Hrvatskoj: Propao je Vjesnik, ali i nekoliko novih dnevnih listova
Medijska, novinska scena promijenila se u posljednjih dvadesetak godina i u Hrvatskoj. Prije četiri godine ugašen je Vjesnik, nekad glasilo vladajuće garniture, kako u SR Hrvatskoj tako i u samostalnoj Hrvatskoj. Nastao je 24sata, specifičan dnevni list nižeg cjenovnog segmenta koji donosi “lakše” tekstove.
U “ozbiljnom rangu” pak, u kojem je Večernji list lider u Hrvatskoj, pokrenuto je i nekoliko novih dnevnika koji su većinom ugašeni nakon nekog vremena. Tako je Ivo Pukanić sredinom 2000. godine pokrenuo dnevni list Republika. Nakon samo 147 tiskanih brojeva dnevnik je ugašen kao nerentabilan, a u posljednjim danima je imao nakladu od desetak tisuća primjeraka, dok je 21. stoljeće, list koji se održao nepuna dva mjeseca, imao prosječnu tiražu od 15 tisuća primjeraka.
>> Akademija odala počast novinarstvu starog kova
