26.11.2014. u 12:00

Nakon što je Haaški sud skandaloznom odlukom oslobodio Vojislava Šešelja, srpski se Barbarogenij vratio tamo gdje je sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća i počeo šovenski halabučiti o Velikoj Srbiji...

Nakon što je Haaški sud skandaloznom odlukom oslobodio Vojislava Šešelja, srpski se Barbarogenij vratio tamo gdje je sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća i počeo šovenski halabučiti o Velikoj Srbiji.

S njim se vratio i jezik i govor balkanske krčme. Njegov su povratak i halabuka u Hrvatskoj postigli pravo čudo: ujedinili su hrvatsku politiku. Sve su stranke bile suglasne glede Vojislava Šešelja i njegove šovenske graje. Kao što je velikosrpsko ludilo krajem osamdesetih dovelo do gotovo općehrvatskoga otpora toj mahnitosti, tako se dogodilo i njegovoj sadašnjoj obnovi. Pogotovo je hrvatska sloga pojačana poslije Šešeljeve čestitke četnicima i četnikoidima na “oslobođenju srpskoga Vukovara”, poslanoga na dan hrvatske žalosti, odnosno pada Vukovara.

Njegovo puštanje na slobodu, povratak u Beograd i vrijeđanje Hrvata doveli su i do svojevrsnoga hrvatskoga čuda, tj. početka djelovanja Hrvatske kao članice EU. Naši europski parlamentarci, predvođeni Andrejom Plenkovićem, ishodili su suglasje svojih kolega iz EU u političkoj osudi četničkoga vojvode. Hrvatski je Sabor također donio svoju osuđujuću rezoluciju o Šešelju. I najava predsjednika Ive Josipovića da o Šešeljevom političkom divljanju kani izvijestiti Vijeće sigurnosti UN-a također spada u tu novoizazvanu hrvatsku jednoglasnost. Hrvatska su vlast i oporba suglasne, ne samo da je Šešeljevo puštanje iz rešta skaredno nego da je jednako besramno i uvredljivo ono što nastavlja govoriti, a što je započeo još prije gotovo trideset godina.

Vojislav Šešelj je samo posljednji predvodnik i dobošar velikosrpske ekspanzionističke politike. Ona je stara već dvjesto godina i traje od Ilije Garašanina i njegovih Načertanija, preko lingvističkoga ekspanzionizma Vuka Stefanovića Karadžića, geostrateških planova “đenerala Draže Mihailovića” i njegova pukovnika Stevana Moljevića, do šešeljevskog pomicanja zapadne srpske granice na liniju Virovitica – Karlovac – Karlobag!

Ni nakon izlaska iz haaškoga zatvora Šešelj, kako se čuje i vidi, nije odustao od tih planova. Hrvate je ta činjenica samo još dodatno razljutila i ujedinila protiv Šešelja. On to sigurno zna, pa otuda vjerojatno i njegov pokušaj unošenja razdora u hrvatsku politiku i među naše političare. Tako je izjavio da njegovi istupi “čak pomažu predsjedničkoj kampanji Ive Josipovića”, a da mu je Vesna Pusić “najdraža hrvatska političarka” te da je cijeni zbog “njezina četničkog obiteljskog pedigrea”! Sramotna odluka Haaškoga suda s oduševljenjem je dočekana među Šešeljevim sljedbenicima i pristašama, dok su reakcije kvazidemokratske i hinjeno eurounijatske srpske javnosti uglavnom izostale. Moguće je i da je Šešelj pušten iz zatvora da uzdrma sadašnju srbijansku političku elitu, proruski orijentirane svoje nekadašnje ortake Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića.

Valjda se računa da bi se njihovim slabljenjem Srbija od Rusije mogla okrenuti prema EU. Dugo se činilo da hrvatska politika neće imati svojih uvjeta za srbijanski pristup EU. Šešeljev dolazak i njegova stara šovinistička retorika nagnali su hrvatsku politiku da ipak svoj pristanak ne čini bezuvjetnim. Prije svega da se Srbija okani ekspanzionističke ideologije i teritorijalnih pretenzija na hrvatske prostore. Ujedno se treba nadati da će obnova te ideologije primorati Hrvatsku da se odmakne od svojega jugonostalgičnoga odnosa prema “Bliskom istoku” pogotovo nakon što je i nedavni beogradski sastanak Trilateralne komisije Hrvatsku tretirao izvan preostalog prostora ex-Jugoslavije, odnosno tzv. zapadnog Balkana.

U Beogradu se pokazalo da je i Trilaterala odustala od ideje stvaranja neke nove južnoslavenske države. Masoni su prvu Jugoslaviju stvorili, drugu, (Titovu) Jugoslaviju su podupirali, a treću, izgleda, ni ne žele. Hrvatima preostaje jedino EU, valjda je i Šešelj pomogao da se to napokon shvati. Šešeljeva protuhrvatska logoreja nije eksces nego trajni i postojani dio velikosrpske ideologije.

>>Haag objavio tajni aneks sa četiri uvjeta za Šešelja. Je li ih on već prekršio?

>>Pročitajte tekst Deklaracije o puštanju Vojislava Šešelja na slobodu

Komentara 38

IN
inside222
12:58 26.11.2014.

Nije problem što Velika Srbija i dan danas živi u glavama "susjeda" s istoka, iako bi se i oni trebali osoboditi mračnih misli ukoliko misle u EU, nego je problem što u Hrvatskoj trenutno imamo ljude koji direktno potpomažu tu ideju. Mislite da je slabljenje Hrvatske slučajan čin. U našoj Vladi sjedi 48,6% srba, žena našeg predsjednika je srpkinja i svi oni imaju u svojim glavama, bar načelno, ideju da srbi zavladaju ovim prostorima kao što nikad nisu. I sad će se naći netko tko će reći da brojim krvna zrnca. Nema zemlje u svijetu koja je 20 i nešto godina od rata dopustila da u njenoj vladi sjedi pola pripadnika tog istog naroda koji su je razarali. Pa pitam takve da li bi bilo moguće 1965. godine u Francuskoj imati pola vlade koji su pripadnici Njemačkog naroda. Naravno da ne, to je moguće samo kod nas!!

ZA
Zahumlje
12:08 26.11.2014.

Seselj ujedinio Hrvate i jos se nesto bune protiv njega. Svasta. Izgleda da samo Seselj moze ujediniti Hrvate.

NA
Nadalinaaa
13:26 26.11.2014.

Još ćemo mi zahvaljivati Haaškom sudu što je pustio Šešelja na slobodu. Šešeljeva brutalna istina o vječnoj velikosrpskoj ideji totalno raskrinkava brigu naših političara o "regionu". Šešelj to naziva pravim imenom. Nije ni Jugoslavija, ni region, nego ono što zbilja jest - Velika Srbija.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije