Ministar gospodarstva Tomislav Panenić objašnjava koje sve prekršaje gospodarski inspektori ubuduće neće odmah kažnjavati te nova pravila novog Zakona o javnoj nabavi. Ministar gospodarstva kaže da razumije svog kolegu iz Mosta Ivana Kovačića i njegovu frustraciju koju je izazvala odluka HDZ-a zbog koje je Kovačić opsovao vrh te stranke.
U prijedlogu novog Zakona o inspekcijama u gospodarstvu piše da inspektori neće pisati kazne odmah nakon što uoče “prekršaje manje težine koji značajno ne ugrožavaju druge subjekte”. Navedite nekoliko primjera takvih prekršaja i onih koje će inspektori odmah kažnjavati.
Kao primjere prekršaja u kojima inspektor neće sankcionirati gospodarski subjekt navest ću neisticanje maloprodajnih cijena i cijena za jedinicu mjere, neisticanje uvjeta prodaje, postojanje određenih formalnih nedostataka na proizvodu koji su otklonjeni u određenom roku, ako se u oglašavanju i u promidžbenim materijalima ne objavljuje razred energetske učinkovitosti, neisticanje cjenika javnih usluga na internetskim stranicama, nepružanje svih potrebnih informacija putem web-stranica... Bitno je naglasiti da u svim ovim slučajevima gospodarski subjekti moraju otkloniti ove nepravilnosti i tada neće biti sankcionirani. Znači, ako nadzirani subjekt otkloni posljedice prekršaja ili ispuni obvezu zbog čijeg se neispunjenja ostvaruje prekršaj (istakne cijene proizvoda, istakne uvjete prodaje, u oglašavanju istakne potrebne informacije, itd.) tada neće biti prekršajno sankcioniran. Međutim, radi zaštite javnog interesa i postizanja reda na tržištu inspektori u gospodarstvu prema predloženom zakonu poduzimat će odmah prekršajne mjere ako je riječ o teškim prekršajima kojima se ugrožavaju život, sigurnost i zdravlje ljudi, okoliš, imovina veće vrijednosti te u slučajevima ponavljanja istog prekršaja u roku od godinu dana. Primjerice: protupravna eksploatacija mineralnih sirovina, stavljanje na tržište proizvoda koji su opasni, obavljanje nepoštene poslovne prakse trgovca, itd.
Pripremate novi Zakon o javnoj nabavi. Koje će biti najvažnije izmjene i kada će stupiti na snagu? Hoće li i dalje najjeftinija ponuda biti najvažniji kriterij u odlučivanju o pobjedniku natječaja?
Ne, najjeftinija ponuda više neće biti najvažniji kriterij pri odlučivanju. Krenuli smo u izradu novog Zakona o javnoj nabavi upravo zbog uočenih brojnih problema i nepravilnosti, a ujedno ćemo i ispuniti obvezu kao članica EU te uskladiti zakon s tri direktive usvojene 2014. godine. Očekujem da bi novi zakon mogao stupiti na snagu već u lipnju ove godine. Kao jednu od najvažnijih izmjena mogu istaknuti upravo to da najjeftinija ponuda više neće biti jedini kriterij, već princip “najbolja vrijednost za novac (best value for money)”, odnosno ekonomski najpovoljnija ponuda postaje jedini kriterij odabira ponude, a utvrđuje se na temelju cijene ili troška (primjenom pristupa isplativosti, kao što je trošak životnog vijeka) te može uključivati najbolji omjer cijene i kvalitete. Uvođenjem kriterija ekonomski najpovoljnije ponude kao jedinog kriterija ispunjavaju se očekivanja stručne i cjelokupne zainteresirane javnosti, osobito poduzetnika, koji očekuju značajne financijske i druge učinke kao posljedicu povećane primjene tog kriterija u postupcima javne nabave i podizanje razine kvalitete nabavljenih radova, robe i usluga, a sve s ciljem ostvarenja načela “najbolja vrijednost za novac”. Također, ide se prema potpunoj informatizaciji i automatizaciji procedura. U tom smislu nastavlja se realizacija projekta elektroničke javne nabave gdje će se sva komunikacija i razmjena informacija između naručitelja i poduzetnika u pravilu provoditi elektroničkim sredstvima komunikacije. Od 1. srpnja 2016. godine elektronička dostava ponuda postat će jedini način dostave ponuda u svim postupcima javne nabave, što će isto tako imati pozitivne učinke i smanjenje troškova kod gospodarskih subjekata. Sljedeći korak koji se planira učiniti jest povezati ključne javne registre (Porezna uprava, sudski registar, obrtni registar, kaznena evidencija, Fina...) sa sustavom Elektroničkog oglasnika javne nabave. To je i jedna od reformskih mjera Vlade. Novim zakonom predlaže se smanjenje žalbenih naknada i ukidanje upravne pristojbe od 70 kuna koja se dodatno plaća uz žalbu. Na taj način smanjuju se parafiskalni nameti, ostvaruje se veći pristup poduzetnika pravnoj zaštiti u postupcima javne nabave te pridonosi većoj pravnoj sigurnosti.
HDZ-ov ministar poduzetništva Darko Horvat dao je intervju za Jutarnji list ne temu Ine te odnosa RH i MOL-a. Dakle, opet je tumačio energetsku politiku RH, stoga vas pitamo jesu li njegova stajališta ujedno i stajališta Vlade RH? I tko je uopće nadležan za energetiku – vi ili ministar Horvat?
Ministar Horvat svakako ima pravo na svoje mišljenje, a koliko sam vidio i u intervjuu Jutarnjem listu jasno je rekao da poštuje strukturu Vlade te da iznosi osobne stavove i mišljenja. Dobro surađujemo i mislim da je zaista jasno što pod koji resor ide i tko je za što odgovoran.
Koje će državne kompanije (u stopostotnom ili djelomičnom vlasništvu) prve u privatizaciju? Razmišlja li Vlada o privatizaciji Hrvatske pošte? Lutrije? Hrvatskih voda? Hrvatskih šuma?
Vlada trenutačno želi utvrditi točno stanje poslovanja trgovačkih društava u kojima ima većinski ili manjinski udio u vlasništvu. Državni ured za upravljanje državnom imovinom shodno tome nedavno je zatražio analizu poslovanja nekih trgovačkih društava koja će biti temelj za izradu strategije odnosa prema tim društvima, a ne njihovu procjenu, kako su o tome netočno izvijestili neki mediji.
Strateškim trgovačkim društvima i onima od posebnog interesa upravljat će se sukladno važećim zakonima te nema riječi o rasprodaji poduzeća od strateškog značaja niti je bilo riječi o privatizaciji strateških resursa poput šuma i voda.
>> Panenić: Želimo LNG terminal u sljedeće dvije godine, i premijer se aktivno uključio
>> Arbitraža oko Ine nacionalni je interes iza kojega moramo svi stati
