Na krilima sve veće procijepljenosti europskog stanovništva i solidne turističke sezone u više mediteranskih zemalja – u Hrvatskoj čak i odlične – ambiciozno su sezonu pripremali i domaćini na zimskim, ski-destinacijama. Više sugovornika s trenutačno zaključanih i pustih austrijskih skijališta, koja bi u normalnim godinama u ovo doba naveliko ugošćavala goste na popularnim otvaranjima svake nove sezone skijanja, reklo nam je kako računaju da bi ove zime mogli čak ponoviti rezultate iz pretpandemijske skijaške sezone 2018./2019.
Lockdown je bio hladan tuš kako za domaćine tako i za potencijalne goste. Istina je da se skijaši teška srca odriču svojih sedam dana na snijegu i da ni trenutni čvrsti austrijski lockdown zbog poznate delte nije izazvao znatniji broj otkaza, ali nad sezonu skijanja sad se nadvija i tamna sjena nepoznatog omikrona.
Upitnika je trenutačno jako puno i trebat će još neko vrijeme da znanstvenici utvrde je li uistinu i u kojoj mjeri nova varijanta koronavirusa zaraznija i otpornija od starih inačica virusa koji već zamalo dvije godine drži svijet u izvanrednom stanju. No šteta je već nastala.
Činjenica da se mutirana varijacija koronavirusa, omikron, razlikuje od svih dosadašnjih i da bi za posljedicu mogla imati i teže oblike bolesti bila je dovoljna da se u svijetu uvedu ograničenja, prvo za dolaske iz JAR-a, gdje je ta varijanta prvi puta i detektirana, a potom i za još neke zemlje.
U trenutku pisanja ovog teksta znamo da je omikron došao do Britanije, Njemačke, Češke, Italije..., ali da ga već ima i u obližnjoj Austriji. Turizam i putovanja, kao što smo vidjeli i pri prvom sudaru s koronavirusom, padaju kao prve žrtve takve situacije. Čak i da nas posluži sreća pa da znanstvenici utvrde da omikron ipak nije tako velika prijetnja kako se u prvi mah učinilo, izvjesna cijena već je plaćena.
Neki ljudi, u najboljem slučaju, još danima ili tjednima neće moći onamo kamo su naumili, neke će avionske karte propasti, neki će poslovi biti odgođeni ili možda i izgubljeni, a neki euri određeni za turističku razbibrigu neće stići do domaćina.
Hrvatska zbog orijentacije na ljetni turizam nije u prvom krugu ugroženih, u većim su brigama na zimovalištima, ali i turizam radi po sistemu spojenih posuda, pa ako, ne daj Bože, Francuzima, Austrijancima, Talijanima... turističke blagajne ostanu prazne ove zime, i mi ćemo se dogodine imati manje čemu nadati.
