Nedavno na Hvaru predstavljen projekt Melioracija krša prema ocjeni
sručnjaka izuzetno je dobro zamišljen, jer će se pomoću stroja vermeer
T855 omogućiti uvelike bolji pristup podizanju novih nasada, u prvom
redu maslina, vinove loze i drugih kultura, a kakvoća rada tog stroja
dat će rezultate vrlo brzo.
Vermeer T855 pretvara, naime, mnoge skeletoidne i kamenite podloge u
terene za buduću sadnju različitih mediteranskih kultura, a treba ga
upotrebljavati prije svega ondje gdje postoji određeni postotak u
strukturi terena zemlje, jer sam kamen ne može dati onu kvalitetu
pripreme terena, niti za buduću sadnju, a takvih je pogodnih terena na
našim obalnim i priobalnim područjima mnogo.
Svaka je bojazan da takav stroj može opustošiti određena zaštićena
područja poput Agera u Starogradskom-jelšanskom polju neutemeljena jer,
naime, precizno određeni tereni predviđeni za obradu u vlasništvu su
Hrvatskih šuma. Danas ondje raste uglavnom makija i nigdje nema
suhozida koje po svaku cijenu treba štititi jer su naša baština.
Teren za sadnju priprema se u nekoliko faza. Poželjno je
napraviti profil da se odredi kvaliteta tla i odnos zemlje i kamenja.
Prvo bager koji ima priključen riper prolazi terenom te kao nož reže
sloj terena na kojem će T855 obavljati radnju. Zatim stroj T855 ulazi
na dubinu do 60 cm na kamenitijim terenima razvijajući slojeve i
izbacujući veće kamenje. Ako je potrebno, zbog strukture terena može se
još jednom dodatno usitniti kamenje manjim strojevima tipa rambo, ivan
i atila od 3 do 7 tona, koji mogu ići na dubinu od 15 do 60 cm.
Potom je teren pripremljen za sadnju.
Pri sadnji maslina potrebno je iskopati malu jamu te na dno položiti
sadnicu masline. Ovisno o sadržaju terena poželjno je u jamu
dodati malo zemlje ili treseta. Zemljom se zaspe dvije trećine sadnice,
malo se ugazi, doda se desetak kilograma hranjiva te se njome
zatrpa do vrha.
Napravi se malo udubljenje radi lakšeg zalijevanja, zatim se maslina
zalije, priveže uz kolac i sadnja je gotova. Maslina voli više suha tla
s povoljnim vodnim režimom i puno sunca, baš uvjete kakvi su na otocima
i u priobalju.
Predviđam da će, s obzirom na kvalitetu terena u Istri,
melioracija krša teći malo lakše nego u južnim područjima (drniško
područje i otoci), ali to ne znači da je to zapreka drugim terenima.
Dapače, treba poduprijeti takva nastojanja te će
svakoj pravno-fizičkoj osobi biti dostupno unajmljivanje stroja T855.
Realno je očekivati da će se za pet godina obraditi otprilike 5000
hektara krša i makije. Smatram da će se preobrazbom krša i makije
u maslinike i vinograde uvelike pomoći poljoprivrednicima,
prije svega vinogradarima i maslinarima, da postignu bolju proizvodnju,
što će rezultati vrlo bro pokazati.
Stara sorta drobnica
Sorta masline drobnica zastupljena je u starim maslinicima. Ime je dobila po relativno sitnome plodu. Podrijetlo joj nije poznato, a pretpostavlja se da je to naša domaća sorta. Prema broju stabala i zastupljenosti, reklo bi se da joj je podrijetlo iz Zadra. Drobnica ima brojne sinonime - domaća bilica, rovinješka, sitnica, drobinka, drobnjača, naška, modrulja, jadrnjača, žutka... Rodnost te sorte veoma je dobra i redovita, iako klimatske prilike za cvatnje uvelike utječu na njezinu oplodnju (sušno ili kišno razdoblje i jaki zapadni vjetar). Veoma je dobar oprašivač za sortu oblicu, što je i provjereno i ispitano, a i za sortu dužicu i lastovku. Veoma dobro uspijeva na dubokim i dolomitnim tlima. Sorta je veoma dobra kao uljarica. Razvija uspravno stablo, koje je bujno i rijetke krošnje. Otporna je na vjetrove, hladnu zimu i sušu. Osjetljiva je na najopasniju bolest paunovo oko, čađavicu, ali zato je otporna na bakterijski rak masline i trulež drva. Otpornost na maslinovu muhu malo je veća nego u oblice. Ovisno o klimatskim prilikama, cvate krajem svibnja. Lišće je kopljasto, simetrično, kratko i široko, dugačko oko 52 mm i široko oko 12 mm. Vrh je lista šiljast. Boja je lica tamnozelene, a naličja svijetlozelene boje. Resa je kratka, prilično zbijena, a kad cvate, onda je blijedožute boje do voštane. Ima od 12 do 23 cvjetića. Cvijet je bogat peludom. Plod je okruglasto izdužen, prosječne težine oko 2,1 g, a koštica ima oko 0,5 g. Uglavnom se rabi kao uljna sorta, pa u kasnijoj berbi potkraj studenoga količina ulja doseže i do 23 posto, što opet ovisi o klimatskim prilikama, položaju i drugim uvjetima tijekom godine. Daje ulje veoma visoke kakvoće, izražene pikantnosti, fina okusa, intenzivne gorčine i donekle izražene slatkoće. Prema vremenu dozrijevanja, to je srednje rana sorta. Zrije 180 dana poslije cvatnje. Uzgaja se zbog dostatna i redovita roda. Vjeran je pratilac sorte oblice. Raste gotovo duž cijele obale i na nekim otocima. Posebno je raširena na otoku Krku, u području Zadra i na zapadnom dijelu otoka Korčule. Dosta se drobnica sjeverne Dalmacije razlikuje od korčulanske, za koju se može reći da je autohtona sorta. Drobnicu valja uvrstiti u nove nasade maslina, posebice na južnom i srednjem dijelu Jadrana, bar s 10 posto.
