Na predblagdansku kupnju koja nas očekuje u prosincu do sada se u pravilu trošila polovica prosječnoga osobnog dohotka u Hrvatskoj često potpomognutog i božićnicima, koje isplaćuju sva državna i javna poduzeća te dobar dio privatnih tvrtki.
Prema prvim procjenama, potrošnja neće biti mnogo drugačija ove godine u usporedbi s onima iza nas, iako je kriza ove jeseni zakucala na vrata, a s najviših državnih razina zaprijetilo stezanje remena.
Upravo suprotno – očekivanja su javnosti, a mnogi sociolozi potrđuju da hrvatski građani baš kad je vrijeme najveće krize, znaju najviše trošiti, jer im je to, komentiraju, posljednji užitak prije nego što počne odricanje.
I umirovljenici masovno u blagdansku potrošnju
Hrvatski građani, od kojih je većina uvijek živjela iznad svojih mogućnosti, krpajući proračun od mjeseca do mjeseca različitim “financijskim” taktikama - od minusa na tekućim računima do kupovine na cijeli dijapazon kreditnih kartica, ovogodišnje predblagdansko shopping ludilo stoga čini se da ipak ne dočekuju drugačijih, štedljivijih navika.
Da neće biti štednje svedoči i podatak od 950 milijuna kuna koliko do 20. prosinca Vlada mora isplatiti kao ratu duga umirovljenicima, a dobar dio tih sredstava slit će se upravo u potrošnju.
Novac od dionica otići će na blagdanske poklone
Izdašnu prosinačku potrošnju pomoći će, smatra Bakula i dio sredstava koje su hrvatski građani, obeshrabreni stanjem na financijskim tržištima povukli s hrvatske burze. Mali dioničari, dio koji je po prvi puta zaigrao s dionicama očekujući dobit, ustvari su ove godine, što na kupljenim vrijednosnim papirima, što na ulaganjima u investicijske fondove izgubili 2/3 vrijednosti koje su uložili. Povučeni novac s burzi, ističe gospodarski savjetnik NHS-a, uložit će se u potrošnju, napose blagdansku.
Ne očekuju nas blagdanska sniženja radi povećane kupnje
A u blagdanskoj košari naći se će puno toga – uobičajeno obilje hrane, ali i tehničke robe, dosta odjeće, luksuzne kozmetike i parfema, dalekih putovanja, pokoji novi automobil. Hrvati i nadalje troše kao što je to I do sada bio običaj. Dok se u Europi na sve načine trgovci nastoje dodvoravati kupcima koji su pod udarom krize smanjili potrošačke apetite, počeli štedjeti, manje posjećivati prodajne centre, domaći trgovci o tome još ne razmišljaju. Jer domaći kupac još nije posustao u “natrpavanju” košara. Naime, kako procjenjuje Bakula, ako nas I dočekaju nekakvi popusti po trgovačkim centrima oni neće biti ni približno izdašni kao preko granica naše zemlje, gdje na sve načine žele potaknuti potrošnju. Naše navike se nisu puno promijenile, a u tim uvjetima, dok nije niti kupovina posustala, teško da se možemo nadati i popustima.
