Na summitu zapadnog obrambenog saveza 2. travnja u
Bukureštu, na kojem Hrvatska sa sigurnošću može
očekivati pozivnicu za pristup, govorit će i američki predsjednik
George Bush i ruski predsjednik Vladimir Putin. Dvojica su predsjednika
na odlasku i obojica već pakiraju svoje aktovke.
U Americi se ove godine održavaju predsjednički izbori, dok će u Rusiji
novoizabrani predsjednik Medvedev Putina službeno naslijediti već 1.
svibnja. Bush će u Bukureštu najvjerojatnije predočiti
konačnu bilancu svoje neokonzervativne politike u svijetu, govorit će
iz svojeg kuta o ratovima u Iraku i Afganistanu, ali njegova je
popularnost, prije svega u Europi, narušena. Putin, inače
arhitekt krvavog rata u Čečeniji, najvjerojatnije će Bushu nesklone i
za svoju sigurnost zabrinute Europljane nastojati zaplašiti
američkim raketnim štitom u Poljskoj.
Međutim, po mnogočemu je baš Putin prijetnja miru u Europi.
Kakvu to opasnost predstavlja desetak američkih raketa u Poljskoj prema
troznamenkastom broju ruskih raketa? Ruski je predsjednik raskinuo
ugovor o ograničenju konvencionalnog naoružanja, tako da sada može
neograničeno naoružavati svoje zapadno krilo. Moskva, odnosno njezina
monopolistička tvrtka Gazprom, zatvara plin Ukrajini, inače sklonoj
zapadnim integracijama.
Da ne spominjemo da je upravo Putin podržao radikalne, zapravo
najradikalnije snage u Srbiji da zbog Kosova odustanu od Europe, čime
je u pitanje dovedena i europska integracija niza ostalih zemalja u
regiji.
S druge strane, nepunih dvadeset godina nakon pada Berlinskog zida,
stanje u samome zapadnom obrambenom savezu nije dobro. Dok je Amerika
godinama za Europljane, ali i za mnoge druge u svijetu, slovila kao
garant mira i sigurnosti u svijetu, danas je drukčije. To, na primjer,
pokazuje najnovije ispitivanje hamburškog tjednika Stern,
prema kojemu 48 posto Nijemaca smatra da je Amerika veća prijetnja
svjetskom miru nego Iran i njegov predsjednik Ahmadinejad.
Razlike u pogledima na sigurnosnu strategiju između Europe i Amerike
goleme su: dok 75 posto Amerikanaca smatra da je rat u određenim
okolnostima "nužnost", u Europi samo 30 posto ispitanika tako misli. U
Njemačkoj samo 22 posto ljudi smatra da je rat pod određenim
pretpostavkama "nužnost". U Afganistanu je stacionirano 3500 njemačkih
vojnika. Ali oni se drže razmjerno mirnog sjevera zemlje i ne ulaze u
borbu.
Britanski i američki vojni zapovjednici već su nazvali svoje njemačke
kolege "kukavicama". Ministar obrane Robert Gates sprema se na summitu
u Bukureštu otvoreno o tome govoriti. Prijeti li NATO-u
sukob između Zapada i Zapada?
PLANET POLITIKE
