U vinorodnoj Smokvici na otoku Korčuli, poznatoj po glasovitu zlatnozelenom pošipu nedavno je niknula i jedna za otoke i otočane doista neobična djelatnost. Ivan Baničević "Škudrić", tridesetogodišnji invalid, otvorio je uzgajalište puževa, prvo od Šibenika do Konavala i prvo na nekom od naših otoka.
O uzgoju puževa prvi sam put doznao i zainteresirao se iz novina, a uz pomoć PZ "Rogač" iz Korčule i jedne otkupne stanice u Dardi kraj Osijeka dobio i prve konkretne informacije o načinu proizvodnje. Potom sam se povezao i s tvrtkom "Karburator" iz Matulja i gospođom Almom Cvjetković s kojom danas imam petogodišnji ugovor na temelju kojega nabavljam sve potrebno za uzgoj puževa, a njime mi je osigurano i tržište govori nam Ivan dok nas vodi kroz uska polja svoje farme i pritom pažljivo skuplja puževe koji su uspjeli prijeći zaštitnu mrežu.
Priprema terena za uzgajalište izuzetno je važna. Otočni su tereni relativno mali i ograđeni kamenim ogradama, a za minimum od 2000 m? gotovo je 40 dana s prijateljima i obitelji naporno fizički radio.
Bagerima smo izvadili golemu količinu kamenja, napravili potrebnu kosinu i nagib od 20 posto radi odvodnje vode i pazili na svaku šaku zemlje. Nagib terena vrlo je važan jer puževi su osjetljivi na poplave i zadržavanje vode. Cijela parcela ima gotovo 3500 m?, pa ako posao krene, mogu ići i u proširenje. Teren smo zatim ogradili ukopanim metalnim limovima visokim oko 30-40 cm i napravili dezinfekciju i deratizaciju terena. Puževima smetaju glodavci, kukci i drugi nametnici, posebno u razdoblju parenja i razmnožavanja, pa zemlja prije sadnje i dovođenja prvog stada mora biti posve čista. Za prvo stado od oko 12 tisuća puževa reproduktora koje je doveo u svibnju Ivan je izdvojio oko deset tisuća eura. Tražio je tzv. Helix aspersa (primorski puž ili smeđi hrapavac), no dopremljen mu je Helix Pumatia lineo (vinogradarski puž ), svijetla vrsta puževa koja se odlično privikla na otočnu klimu i uvjete. Prije toga na očišćenu i preoranu terenu zasadio je bilje za njihovu prehranu. Za pašu reproduktora bilje mora narasti najmanje 30 cm, a za to je posijao radič, suncokret, blitvu i posebnu kupusnjaču tzv. perko; 20-ak kilograma sjemena stajalo ga je oko tri tisuće kuna.
Paša prvih reproduktora traje između 40 i 50 dana, nakon kojih puževi započinju praviti jamice u koje polažu jaja. Tijekom ljeta polja puževa nužno je vlažiti orošavanjem, zapravo izmaglicom vode. Puževi polažu jaja nekoliko puta, pa trenutačno u Ivanovu uzgajalištu u šest mrežama ograđenih dijelova ima pet generacija puževa, od kojih će skupiti tek dvije do tri generacije. Ostatak po pravilu strada od vremenskih neprilika i pri čišćenju.
Trenutačno skuplja i prebacuje male puževe u polje za tovljenje. Za tržište puževi će biti spremni na početku idućeg ljeta, a teren koji sada napuštaju odmah treba dezinficirati i pripremiti za sljedeću turu reprodukcije. Prvi reproduktori pristigli na Korčulu odradit će još jednu generaciju mladih puževa, koji su zato opet raspoređeni u četiri od šest polja farme. Od sadašnjih mladih narast će i prva generacija otočnih reproduktora, kojoj mora biti dvije godine i tako stalno u ciklusima...
Male puževe u drugi dio polja prebacujemo na zeleni i umjetni način. Zeleni je uz pomoć listova domaćega kupusa, blitve i drugoga zelenog lisnatog bilja, a umjetni je pomoću komada tamnih papira. Mamce navečer postavljam uz mreže, a nakon paše puževi se ujutro nakupe na njih, pa brojne odjednom mogu prebaciti u dio uzgajališta za tovljenje dodaje Ivan.Puž za tržište mora biti promjera 32 mm, a otprema se živ u mrežastim vrećama i kartonskim kutijama. Ivanu je izuzetno važno što ima osigurano tržište. Jer prvi obrok kredita u međuvremenu će mu pristići.
