Korejski institut KAIST 2005. godine predstavio je svoj doprinos
robotici- čovjekolikog robota nazvanog „HUBO“ ( HUmanoid
RoBOt). Na Seulskom Skupu APEC, prikazali su poseban, modificirani
model svojeg proizvoda, nazvavši ga „Albert Einstein HUBO“. Dok je
zadržao sve mogućnosti prijašnjih modela, robotu je napravljen
„kozmetički“ zahvat na glavi. Naime, koristeći najsuvremenije
Hollywoodske tehnike za maskiranje, inženjeri su robotu prikrpali lice
svjetski poznatog fizičara Alberta Einsteina.
Na taj su način proizveli svojevrsnog „polu-androida“, robota koji
dijelom svoje konstrukcije izgleda poput ljudskog bića. Ali da bi ti
dijelovi robotskog tijela izgledali što vjernije, inženjeri su morali
usavršiti sustav dodatnim „točkama zglobišta“. Tako robot samo u glavi
ima tridesetak takvih točki, radi čega može napraviti pregršt pokreta
lica. Primjerice, robot može podići obrve, raširiti nosnice, treptati,
te napraviti više pokreta usnama. Poseban tim stručnjaka radio je na
koreografiji pokreta koji su uprogramirani u stroj.
Radi te karakteristike, „Einstein“ nema robotske kretnje, već svaki
njegov pokret izgleda prirodno. Sustav ima i dvije CCD kamere u očima
kojima „gleda“, ali uz vizualno, posjeduje i glasovno pamćenje tako da
će vam rado pružiti ruku dan nakon što ste ga upoznali.
Robot može i hodati. Iako brzina od 1.25 km/h nije baš
impresivna, ona je san snova svih inženjera robotike, budući da je
ravnoteža bipedalnih modela jedan od najvećih izazova pri
konstrukciji. Robot je visok 135 centimetara, a težina mu
iznosi gotovo 60 kilograma. Pokreću ga lithiumske baterije koje mu
omogućavaju 2 sata aktivnosti.
Iako se androidima više bave pisci znanstvene fantastike od sociologa,
pretpostavlja se da će razvoj robotike dovesti do velikih promjena u
društvu i ekonomiji. Za razliku od prijašnje industrijske revolucije,
robotska će imati širi spektar promjena, budući da su računala već
danas u svakom domu, te postoje uvjeti za širi efekt. Razvojem umjetne
inteligencije postavljaju se pitanja o samosvjesnosti i pravima tih
strojeva, čiji su svijet budućnosti već opisali genijalni pisci poput
Isaaca Asimova i Philipa Dicka.
Zanimljivo je da se robotskog Einsteina može spojiti na računalo i
kontrolirati ga preko korisničkog sučelja. Nadamo se da činjenica što
je konstruiran u vrijeme Windows XP-a ne znači da će ponosan vlasnik
morati prijeći na Vistu da bi razgovarao sa svojim „kućnim
prijateljem“.
HUBO
Robotski Einstein korak bliže filmskoj budućnosti
