Ne očekuje nas ništa što bi nas činilo sretnim, ali i to je bitno manje
loše od onoga što je u nekim drugim zemljama, a što može doći i ovdje
ako se ne trgnemo na vrijeme, riječi su guvernera HNB-a Željka
Rohatinskog kojim je popratio vlastitu prognozu da će se iduće godine
stopa gospodarskog rasta spustiti na svega 2 posto, što je najniže u
ovom desetljeću. Niže od toga Hrvatska je išla jedino 1999. godine, što
je tada bila posljedica domaćih (ne)prilika.
Guvernerova prognoza po kojoj će drugo ovogodišnje polugodište donijeti
rast od svega 2,8 posto, a iduća skromnih dva posto najpesimističnija
je od svih prognoza koje su se proteklih tjedana iznosile za Hrvatsku.
Objašnjenje pronalazi u zbivanjima na globalnoj sceni, ali i domaćim
prilikama koje karakterizira stalna glad na stranim kapitalom.
Grafika:
Koliko će pasti gospodarski rast u RH
EU u
minusu, slijede otkazi te lošiji i nesigurniji život
Ove
godine Hrvatska je uzela 12 milijardi eura novih kredita, od čega
će 8,8 milijardi eura otići na otplatu dugova i kamata. Naredne godine
otplata glavnice inozemnog duga od 9,4 milijarde eura i kamata od 1,7
milijardi eura veća je za 27 posto što ne ostavlja prostor za
kreditiranje rasta iz inozemnih izbora. “To praktički zahtjeva bitno
usporavanje uvoza, angažiranje vlastitih rezervi i povećanje
efikasnosti njihovog korištenja, rekao je Rohatinski pred izvoznicima
okupljenim na godišnjoj skupštini na kojoj su tražili odgovor što čeka
izvoz u vrijeme krize.
Guverner im je poručio da im HNB ne može osigurati selektivne mjere,
ali može osigurati dovoljno novca i stabilnost cijena. Monetarna će
vlast voditi aktivnu politiku održavanja likvidnosti financijskog
sustava do granica koje neće poticati inflaciju, koja bi već do
prosinca trebala usporiti na 4,2 posto, a iduće godine spustiti se na
3,5 posto. Kao zadnju liniju obrane HNB je spreman angažirati i devizne
pričuve središnje banke, ali koliko god se nekome činilo da je 15
milijardi eura deviznih rezervi za jednu tako malu zemlju puno, ni taj
kapital nije neiscrpan.
Kako će mogućnost pribavljanja kredita vani zavisiti o raspoloživosti
kapitala i vjerodostojnosti zemlje Rohatinski je pozvao sve aktere, od
vlade, sindikata, do interesnih skupina da djeluju koordinirano i
konzistetno, kako ne bi došli u poziciju da vjerodostojnost traže kroz
aranžmane s MMF-om.
Nađe li se centralna banka u poziciji da sama brine o stabilnosti
tečaja, tada će sve svoje rezerve i poteze usmjeriti prema tom cilju.
Iako vlada još nije izašla sa proračunom za 2009. godinu, državni
tajnik Zdravko Marić rekao je da će nastaviti sa politikom smanjivanja
deficita usprkos savjetima nekih ekonomista da to ne čini. Slične teze
ponovio je danas i bivši Sanaderov ekonomski strateg Ante Babić na
okruglom stolu izvoznika rekavši da u vrijeme kada gospodarstvo
usporava države povećavaju investicije da spriječe pad.
Rohatinski mu je, odgovorio da kejnzijanski princip ekonomije nije
primjeren za ovo doba jer pretpostavlja neograničenu ponudi kapitala, a
ekonomije više nisu zatvorene. “U poziciji smo da štampamo kune, ali ne
daju nam da štampamo eure, rekao je guverner. Vlada će, prema Marićevim
riječima, nastaviti financirati započete programe, ali budući da bi
stopa rasta mogla biti između 2 i 3 posto, ni rast prihoda koji će biti
4 do 5 posto, ne može zadovoljiti velike apetite koji su stvoreni u
razdoblju visokog rasta. “Pripremamo stabilizirajući proračun u kojemu
će deficit biti oko 0,8 posto BDP-a, rekao je Marić koji je pozvao
poduzetnike da koriste sredstva iz pretpristupnih programa.
Opširnije...
Potezi
i zahtjevi monetarne vlasti kako bi se kriza držala pod kontrolom
Rohatinski
razbio iluzije izvoznika
Sarkozy
opet uspio slomiti Angelu Merkel
SVJETSKA KRIZA Guverner Rohatinski razbija iluzije i upozorava Vladu RH
