Prvi odgovori iz Bruxellesa na hrvatski stav o angažiranju posredničke
skupine za granični spor sa Slovenijom, za službeni Zagreb nisu bili
obeshrabrujući. No, nije bilo prognoza o tome što bi mogao donijeti
prvi trojni sastanak (hrvatskog i slovenskog ministra vanjskih poslova
s povjerenikom Rehnom) nakon što su i Slovenija i Hrvatska načelno
prihvatile Rehnovu ponudu o uključivanju Ahtisaarijeve skupine.
Iako slovenska upornost u blokiranju hrvatskih pregovora mnogima u EU
ide na živce, sve skupa događa se u okolnostima kad je Europa najmanje
usredotočena na proširenje, a kad je puno više zanima kako se
oduprijeti ekonomskoj krizi.
Političke elite europskih zemalja k tome se sve više fokusiraju na
skorašnju smjenu vlasti u europskim institucijama i na izbore za
europski parlament.
Premijer Sanader i danas je unatoč tome u optimističnom tonu izjavio
kako Hrvatska od Slovenije očekuje skoru deblokadu pregovora, te kako o
mandatu Ahtisaarijeve skupine tek treba razgovarati. Ali ako bi
Slovenija i dalje zaustavljala Hrvatsku na putu u EU, “sasvim je
logično da Hrvatska neće završiti pregovore u ovoj godini”, izjavio je
predsjednik Stjepan Mesić. Šef države smatra da bio takvo držanje
Slovenije znatno opteretilo njezine buduće odnose s Hrvatskom.
U Vladi se s optimizmom gleda i na poglavlje 23., Pravosuđe i temeljna
prava, koje bi, vjeruje se, ipak moglo biti otvoreno na konferenciji
27. ožujka, otpadnu li do tada rezerve pet zemalja zbog topničkih
dnevnika. (D. K.)
Sanader očekuje skoru deblokadu, a Mesić upozorava Sloveniju
