Naša najstarija izdavačka kuća Croatia Records nedavno je proslavila 75. rođendan. Osnovana je 10. srpnja 1947. godine kao Jugoton, a nakon demokratskih promjena 1. listopada 1991. godine mijenja naziv u Croatia Records.
Početak proizvodnje gramofonskih ploča u Hrvatskoj datira iz 1924. godine, kada je u zagrebačkoj Branimirovoj ulici 12 (poslije 1945. tvornica Nada Dimić) s radom počela prva radionica gramofonskih ploča pod nazivom Edison Bell Penkala Ltd. Zagreb, koja je bila zajednički pothvat tvrtke Edison Bell England i izumitelja Slavoljuba Penkale. Sastojala se od pogonskog postrojenja tiskare ploča s galvanskim kupkama i odjela za montažu gramofona iz uvoznih dijelova. Već 1933. godine tvornica obustavlja rad zbog slabe potražnje ploča u državi, a do 1938. ploče se proizvode samo u Ljubljani, u obrtu Dragutina i Zore Križanec, koji su proizvodili oko 15.000 ploča godišnje. Godine 1938. Dragutin i Zora Križanec u Zagrebu (Sveti duh 52) otvaraju Elektroton, dioničko društvo za trgovinu i industriju, koji je godišnje proizvodio oko 60.000 ploča. Odlukom Gradskog narodnog odbora za grad Zagreb, a nakon provedenog postupka o konfiskaciji imovine, 22. lipnja 1945. osnovana je tvornica gramofonskih ploča Elektroton, kojoj je dodijeljena cjelokupna imovina bivšeg dioničkog društva, a dvije godine kasnije 10. srpnja 1947. odlukom Radio-komiteta Vlade FNRJ likvidirana je tvornica Elektroton i osnovana nova tvornica gramofonskih ploča Jugoton.
Sjedište nove tvornice bilo je u Ilici 213 te u tom prostoru počinje usvajanje cjelokupnog tehnološkog procesa, posebno snimanja i galvanske izrade matrica, što se do tada obavljalo u inozemstvu. Iako je 1947. u državi postojalo svega 13.000 gramofona, Jugoton je proizveo 33.000 gramofonskih ploča, a godinu dana kasnije već oko 116.000 ploča. Prva je ploča, pod kataloškim brojem J-1001, bila singlica s dvije dalmatinske skladbe – "Ti tvoji zubići" i "Jedan mali brodić" u izvedbi Zagreb Male Quinteta. Puni naziv tvrtke bio je Tvornica gramofonskih ploča i pribora te galanterije iz plastičnih masa, a tvornica je osim ploča proizvodila galanteriju i kozmetičku ambalažu.
Sljedećih su godina uključene brojne investicije kako bi se poboljšala kvaliteta ploča, ali i zadovoljila rastuća potražnja tržišta. Budući da zgrada u Ilici uskoro nije mogla zadovoljiti povećanu potražnju, donesena je odluka da se sagradi nova tvornica. Kamen temeljac u Dubravi, blizu modernih studija Jadran filma, postavljen je 1960. godine, a tvornica koja je vlastitim sredstvima dovršena 23. listopada 1963. godine, na ukupnoj površini od 35.000 četvornih metara, sadržavala je osam objekata i bila je opremljena najmodernijim uređajima koji su omogućavali proizvodnju oko 10 milijuna ploča godišnje.
U prvih deset godina poslovanja Jugotona objavljeno je 700 ploča vlastitog repertoara i 120 ploča stranih licencnih partnera Jugotona. To su uglavnom bile ploče s izvornom narodnom ili zabavnom glazbom, partizanskim pjesmama i koračnicama te opernim arijama s maksimalnim trajanjem od tri do pet minuta na jednoj strani ploče. Snimke su se uglavnom uzimale iz arhiva radiostanica ili su se za potrebe Jugotona snimale u njihovim studijima. U proizvodnju gramofonskih ploča od vinila (25-centimetarski LP) krenuli su 1956. godine, a iste godine objavili su i prvu solističku ploču zabavne glazbe "Pjeva vam Ivo Robić" legendarnog Ive Robića.
Od 1957. godine, kada je uvedena proizvodnja plastičnih ploča s mikrobrazdama i long play ploča pa do 1972. godine objavljeno je oko 400 long play ploča, sto microcompact, 1500 extended play i 550 standard ploča. Godine 1958. godine izdano je više od 500.000 ploča, među kojima je bila i prva sa stereozvukom pod nazivom "Tam kjer murke cveto" kvinteta Avsenik.
Samo dvije godine kasnije proizveli su više od 1,400.000 ploča, a usporedo s prodajom ploča rasla je i potražnja za gramofonima, zbog čega je zagrebački RIZ (Radio Industrija Zagreb) proizvodio 100.000 gramofona. Sve veća potražnja dovela je i do rasta Jugotona, čije je vodstvo odlučilo postaviti kamen temeljac u zagrebačkoj Dubravi za novi Jugotonov pogon. Tvornica gramofonskih ploča počela je s radom 23. listopada 1963. godine. Prostirala se na 35.000 četvornih metara, od čega je na 8000 četvornih metara sagrađeno osam objekata. Tvornica je u to vrijeme proizvodila više od 16 milijuna ploča godišnje, usvojila je izradu ploča u stereotehnici, a postavljeni su i temelji za daljnje proširenje asortimana.
Početkom sedamdesetih prodaje se između 6 i 8,5 milijuna ploča godišnje. Objavljeni su mnogi albumi popularnih sastava iz Hrvatske i inih sastava iz susjednih republika. Jugotonova tvornica gramofonskih ploča u mnogočemu je pomogla rastu glazbe na ovim prostorima. U njoj su se proizvodili danas kultni albumi Bijelog dugmeta, Azre, Idola, Haustora, Električnog orgazma, Ive Robića, Arsena Dedića, Miše Kovača i mnogih drugih velikih imena. Mogu se pohvaliti i prvim licencnim ugovorima s diskografskim kućama RCA, njemačkom tvrtkom Polydor i britanskom Decca te svjetskim izdanjima poput vinila Elvisa Presleya, The Beatlesa, The Rolling Stonesa te kasnije Madonne, U2, Davida Bowieja, Eurythmicsa, Kraftwerka, Queena, Deep Purplea, Pink Floyda, Iron Maidena i mnogih drugih. Prvi domaći rock-album na vinilu "Naši dani" zagrebačkog sastava Grupa 220 objavili su u studenome 1968. godine. U sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća bili su na vrhuncu. Vinile su proizvodili u milijunskim nakladama. Najprodavaniji solist bio je Mišo Kovač, a najprodavaniji sastav bili su Novi fosili. Danas to razdoblje nazivamo zlatnim dobom diskografije. Najprodavaniji album bio je "Bio sam naivan" Daniela Popovića, koji se 1983. godine zahvaljujući njegovu uspjehu na Eurosongu prodao u čak 725 tisuća primjeraka.
Godine 1971. godine usvojena je proizvodnja glazbenih kaseta te je već godinu kasnije proizvedeno oko 100.000 kaseta. Uz postojeće prodavaonice u Zagrebu, Ljubljani, Rijeci i Beogradu, otvaraju se moderni saloni glazbe u Splitu, Sarajevu (1971.), Novom Sadu (1970.), Valjevu (1970.), Čačku (1971.), Prištini, Skoplju i Pančevu (1972.). Nakon demokratskih promjena 1991. godine promijenjeno je ime Jugoton u Croatia Records.
– Danas na godinu objavimo oko 200 albuma i kompilacija. Ponosni smo na edicije koje su rezultat kreativnog rukovodstva tvrtke i osluškivanja tržišta. U pravo vrijeme, u ljeto 1996., krenuli smo u digitalizaciju. Našu bogatu arhivu s više od 90.000 fonograma čuvamo na novim medijima za budućnost. Pobrinuli smo se da se spotovi svih izvođača vide na prvoj glazbenoj nacionalnoj televiziji CMC, koju smo pokrenuli 2005. godine, a pokrenuli smo i glazbene kanale Jugoton TV kao i Klape i tambure. Već 14 godina uspješno organiziramo CMC festival u Vodicama i šestu godinu zaredom dovodimo glazbu u Slavonski Brod na CMC 200 Slavonija fest. Ponosni smo na rad naših music shopova u Zagrebu, Rijeci i Splitu te Jugoton – Croatia Records u Beogradu. Prva smo tvrtka koja je dobila poseban Porin za doprinos hrvatskoj diskografskoj industriji 2007. godine za naš šezdeseti rođendan – kažu iz vodstva kuće.
Direktor Croatia Recordsa Želimir Babogredac kazao nam je da je prezadovoljan poslovanjem posljednjih godina.
– Poslovanje Croatia Recordsa sastoji se od nekoliko segmenata – fizičke i digitalne prodaje te diskografskih prava. Sva tri segmenta ukupno čine izdavačku diskografsku uspješnost i od izdanja do izdanja zastupljeni su u različitim postocima. Kad bismo gledali posljednjih pet godina, svjetsko tržište digitalnih sadržaja doživljava stalan rast i nama kao diskografu s više od 100.000 snimaka čini najveći dio u ukupnim prihodima. Moramo spomenuti da i fizička prodaja bilježi uspjehe, s obzirom na to da trenutačno u svojoj ponudi imamo više od 1000 različitih proizvoda CD-a ILI LP-ja – ističe Babogredac. Zanimljivo je da su trenutačno najveći hit reizdanja njihovih albuma iz 80-ih godina, koja na remasteriziranim pločama imaju rekordne tiraže.
– Trenutačni veliki interes za vinilna izdanja posljedica je stalnog rasta u ponudi kako novih tako i legendarnih vinilnih izdanja. Svjedoci smo renesanse gramofona, koji su postali nezaobilazan faktor za ljubitelje glazbe. Nekadašnje naklade vinilnih izdanja nisu prelazile broj od 500 primjeraka, da bi danas bili svjedoci da se pojedini LP-ji prodaju i u ukupnim tiražama od 5000. Trenutačni rekord drži LP "Paket aranžman" iz 1982. godine s više od 5000 prodanih primjeraka – kazao je Babogredac i dodao kako je svjestan da se danas sve više glazba sluša putem streaming servisa.
– Pojava mogućnosti da se željena glazba može slušati putem streaming platformi dovela je do velike ekspanzije kako slušanja tako i otkrivanja nove glazbe, tako da se danas na najbolji i najbrži način dolazi do slušatelja bilo gdje u svijetu. Na nama kao izdavaču zadatak je kvalitetne prezentacije pjesama koje publiciramo, s obzirom na to da se svaki dan u svijetu na digitalnim platformama pojavi više od 60.000 novih pjesama – ističe direktor Croatia Recordsa, koji vedro gleda na budućnost tvrtke.
– Diskograf kakav smo mi, sa 75 godina tradicije, širinom repertoara i velikim brojem izvođača, mora nastaviti njegovati tradiciju i dalje biti lider u svim segmentima ovoga posla. Velika je obveza poštovati sva velika i uspješna imena koja su s nama dugi niz godina, ali u isto vrijeme ulagati u nove, mlađe izvođače i autore koji su tu i koji su budućnost – zaključio je Babogredac.
VIDEO: Promocija knjige Željka Bebeka: 'U inat svima'
