kultna serija

Deseti rođendan 'Izgubljenih': Obožavatelji se još nisu pomirili sa završetkom serije

lost
Foto: Promo
1/3
21.09.2014.
u 09:00

Ono što "Izgubljene" razlikuje od ostalih serija na temu opstanka na pustom otoku jest nadnaravni element koji se provlači kroz seriju kao i referencije na religiju, filozofiju...

Priča o sedamdeset preživjelih nakon pada aviona na jednom pustom otoku na prvu se ne čini obećavajućim jer je na ovu temu napisano već podosta knjiga i snimljena široka lepeza serija i filmova. Ipak serija "Izgubljeni" televizijske kuće ABC, koja ovog ponedjeljka slavi deseti rođendan od prikazivanja prvog nastavka, uspjela je ovakvu tematiku prikazati iz sasvim drukčijeg kuta i postati kultna serija 21. stoljeća.

Imena po filozofima i piscima

Početna ideja je bila da scenarij "Izgubljenih" bude kombinacija elemenata filma "Brodolom života" i reality showa "Survivor", a pisanje scenarija pilot-serije bilo je ponuđeno J. J. Abramsu, koji je posao prihvatio pod uvjetom da mu se dopusti da seriju odvede u nadnaravnom smjeru. Tako se na idiličnom pustom otoku nasred Pacifika preživjeli putnici iz zrakoplova susreću s Čudovištem, muči ih misteriozna i zlokobna skupina naseljenika koji se zovu Drugi, proganjaju ih zvukovi mitološkog bića, susreću polarne medvjede... Način pripovijedanja i sam tijek radnje u ovoj seriji drukčiji je od svega što smo do sada gledali i u samom podtekstu pronalazimo referencije na religijska, filozofska i književna djela. Čak i imena nekih likova daju naslutiti kako su nastala po uzoru na poznate mislioce ili znanstvenike: po filozofima Johnu Lockeu, Davidu Humeu i Jean-Jacquesu Rousseauu (John Locke, Desmond David Hume i Danielle Rousseau), po fizičaru Michaelu Faradayu (Daniel Faraday) i tako redom. Kako serija ima šest sezona i ukupno 121 nastavak, a cijela radnja se događa na pustom otoku, trebalo je osmisliti način kako održati interes publike.

Zato je svaka epizoda karakteristična po tome što prati određeni lik u dvije odvojene radnje, jedna se događa na otoku, a druga u vremenu prije dolaska na otoku ili pak u sasvim nekom drugom vremenu. Već nakon prikazivanja pilot-emisije "Izgubljeni" su zadobili publiku i danas, četiri godine nakon što je prikazan posljednji nastavak, njihova vojska obožavatelja još je aktivna i na forumima i internetskim stranicama posvećenima seriji raspravljaju o likovima, radnji pa čak snimaju i vlastite serije s likovima iz "Izgubljenih". Sebe nazivaju lostiesi i stvorili su i svoju inačicu Wikipedije i nazvali je Lostpedia. Veliku pobunu obožavatelji su digli prije četiri godine kada je serija završena. Dio publike tvrdio je, primjerice, kako su preživjeli zapravo bili klonirani – a priča o 'izgubljenima' je priča o klonovima.

Razne teorije o kraju serije

Producenti serije zato su ove godine odlučili stati na kraj nagađanjima i objavili su pravi smisao kraja. – Likovi su preživjeli pad aviona i zaista su bili na otoku. A svi su bili mrtvi tek u konačnoj, zajedničkoj sceni u crkvi. Završili su u raju – objasnili su producenti. Htjeli su, kažu, da serija predstavlja metaforu za ljude koji su izgubljeni i traže smisao života. Za kraj evo još nekoliko zanimljivosti o seriji. Polijetanje zrakoplova Oceanica 815 u seriji smješteno 22. listopada 2004., na dan kada je emitiran i pilot-epozoda, za soundtrack filma dijelovi aviona korišteni su kao udaraljke, a dijelovi aviona iz serije pripadaju 35 godina starom Lockhead Tristar L-1011.

Cijela serija „Izgubljeni“ (Lost), svih 6 sezona, 121 epizoda dostupna je našoj publici u sklopu Pickboxa. Dakle ako ne budete spavali, jeli ili radili bilo što drugo, možete je pogledati za 3 i pol dana!

>>Konačno objasnili kraj serije 'Izgubljeni'!

Ključne riječi

Komentara 1

UF
ufrm
16:59 21.09.2014.

Lost je tipicni primjer bezidejnog zavrsetka i krpanja serijala iz sezone u sezonu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije