Dogodilo se da je Donald Trump praktički na početak vratio (ako ne i u minus) sve ono što se činilo da je dobiveno ulaskom Baracka Obame u Bijelu kuću. Da Amerika dobije crnog predsjednika, još je te 2009. godine bilo nemoguće zamisliti u Sjedinjenim Državama. Zašto, vidjeli smo upravo u mandatu njegova nasljednika, Trumpa. “Obama: U potrazi za savršenim savezom” trodijelni je dokumentarac u kojem se prilično detaljno prikazuje Obamin put do Bijele kuće, kao i njegov boravak ondje sa svim izazovima. Nije iznenađenje da se HBO odlučio na neki politički motiviran dokumentarac, a pri tome je i prilično vješt u odabiru trenutka kada će se nešto takvo objaviti. I ovoga puta trenutak je kritičan za novu administraciju, koju vodi Obamin potpredsjednik Joe Biden. Početak je prikazivanja dokumentarca o Obami 4. kolovoza, dakle još u doba kada nisu do kraja bili vidljivi događaji koji se sada odvijaju u Afganistanu, no i tada je bilo očito da će Joe Biden i njegova administracija imati pune ruke posla da skrene Ameriku prema onoj stazi koju je osam godina tabao Barack Obama. Na unutarnjopolitičkom planu, naravno, jer Trump je praktički sve što je u tom periodu napravljeno, dobro ili manje dobro, bacio u koš za smeće.
Sustav javnog zdravstva Obamacare, politika prema migrantima, trgovinski sporazumi, gotovo sve ostalo bilo je meta Trumpovih istupa još u doba mandata prvog crnog američkog predsjednika. HBO- ov dokumentarni film doista uspijeva prikazati Baracka Obamu onoliko ljudskim koliko je to moguće, usudili bismo se takvo što reći. Sa svim hrabrostima i slabostima. Pisac Jelani Cobb, zastupnik John Lewis, politički konzultant David Axelrod, velečasni Alvin Love, pisac Michael Eric Dyson, novinarka Laura Washington, velečasni Jeremiah Wright, novinarka Michele Norris, urednik New Yorkera David Remnick, velečasni Al Sharpton, profesor Cornel West, političar Jesse Jackson, pisac Ta-Nehisi Coates, Sherrilyn Ifill iz NAACP, politička savjetnica Valerie Jarrett, profesor Henry Louis Gates Jr., glumac Keegan-Michael Key, nekadašnja državna službenica Shirley Sherrod, novinar David Maraniss, profesor Ken Mack, pisac govora Jon Favreau, savjetnik Broderick Johnson i zastupnik Bobby Rush. U ovom popisu valja uočiti nekoliko vrijednih imena. Prije svega riječ je o velečasnom Jeremiahu Wrightu u čijoj je kongregaciji Obama tražio prosvjećenje kao mladić. Riječ je o svećeniku aktivistu za prava crnih Amerikanaca koji se najčešće nije libio izravno izraziti svoje emocije prema tretmanu svojih sunarodnjaka prema boji kože. I često na onaj način koji će mnogi proglasiti neprikladnim.
Bila je to jedna od prvih većih političkih prepreka koje je Obama morao preskočiti da bi stigao do Bijele kuće. A samo da bi shvatio koliko su teži izazovi koje američkog predsjednika, pogotovo nekoga poput njega, čekaju na najvišoj funkciji Sjedinjenih Država. Ono što je njegovim dolaskom u Bijelu kuću, pitanje rase, trebalo biti makar maknuto iz prvog plana američkog javnog diskursa, postalo je još istaknutije, jer američka će desnica na čelu sa stranicama poput Breitbarta ili televizijama poput Fox Newsa iskoristiti upravo Obamino mješovito porijeklo (tamnoputi otac, majka bjelkinja, koja se potom udala za Indonežanina, a sam je Barack rođen na Havajima). Američki je predsjednik sa svih strana bio ranjiv upravo po pitanju koje je njegov dolazak trebao zaliječiti. Entuzijazam tamnopute populacije da će konačno nestati sva ograničenja koja su im potiho nametana desetljećima ispostavio se također kao prepreka, distrakcija koja je Obamu isto tako uporno vraćala na peron rasnih podjela, a ne željenog napretka Amerike kao obnovljene države simbola demokracije. Svakako, u filmu se jasno naglašava i prikazuje da morate biti osoba posebna kova da biste se oduprli takvim izazovima. I to Barack Obama svakako jest, jer se na svoj osebujan način, ne dajući se isprovocirati ni u jednom od brojnih incidenata koji su imali potencijal ozbiljno destabilizirati njegov boravak u Bijeloj kući, nosio s takvim situacijama, hladno, gotovo nestvarno neemotivno. A gdje je bilo sasvim sigurno da se u njegovoj osobi morala odvijati teška bitka između prirodnog instinkta i reakcije i političara u misiji. Dakle, HBO-ov je dokumentarac zapravo povijesni udžbenik o tome kako su moguće stvari koje se ponekad čine nemogućima te kakva je osoba potrebna da ih ostvari.
Namjera je plasiranja priče o Baracku Obami jasna, američko društvo traži još takvih osoba u doba kada izazovi vremena nisu prošli tek odlaskom Donalda Trumpa iz Bijele kuće, već se nastaviti i u novim geopolitičkim okolnostima koje se kontinuirano mijenjaju, pa i pod utjecajem klimatskih promjena, ako baš hoćemo. Međutim, kako to obično biva s povijesnim udžbenicima i portretima osoba koje su obilježile neke periode, i priča o Obami je kalibrirana. Primjerice, nismo zamijetili da je objašnjeno na koji je način financirana njegova kampanja, zašto je odustajao od javnog financiranja, kasnije prihvaćao i korporativni novac i tome slično. Također, vanjska politika njegove administracije nije uopće tema ovog trodijelnog dokumentarnog serijala. Obama jest dobio Nobelovu nagradu 2009. godine, čime je postao četvrtim američkim predsjednikom koji je dobio ovo vrijedno priznanje, trećim dok je bio na funkciji. No to su tek prve godine dva Obamina mandata u Bijeloj kući te je općenito, čak i od američkih medija, primljena kao prilično nevjerojatno iznenađenje. Ne može se poreći da je sam Obama međunarodnim diplomatskim naporima popravio atmosferu u svijetu, što su rado projicirali svjetski mediji. No isto je tako činjenica da su upravo tijekom njegova dva mandata otvorena neka svjetska žarišta poput Sirije ili Ukrajine. Pogotovo da je upravo u to vrijeme podignuta i srušena Islamska Država. U jednome, da je teško zamisliti razdoblje nakon Drugog svjetskog i Vijetnamskog rata kada američki vojno-industrijski, a još više obavještajni kompleks nije imao više posla. Ipak, Barack Obama izuzetno je vješt i talentiran političar koji se izdigao iznad svega na najvažnijem polju američke politike, a to je unutrašnja politika. Donald Trump nije uspio potisnuti iz američkog kolektivnog sjećanja činjenicu da je Amerika imala tamnoputog predsjednika koji je uspio i u reizboru, a tako će sasvim sigurno i ostati i nađe li se nakon Joea Bidena u Bijeloj kući neki drugi “Trump”. I to je ono o čemu govori ovaj trodijelni dokumentarni serijal. Amerika i njezina demokracija žive na pričama o ovakvim ljudima, sa svim njihovim vrlinama i manama, dobrim i lošim politikama, od Georgea Washingtona preko Johna F. Kennedyja, i takve priče održavaju na životu američku demokraciju. Sada će biti i u funkciji toga da se ta demokracija i država u kojoj funkcionira počnu mijenjati i da nastave u smjeru za koji se činilo da je pokrenut upravo s Barackom Obamom. A koji, svjedočimo tome i sami, nije nimalo lak.
