Bingeanje

Dvostruko remek djelo Dennisa Villeneuvea, glumačko umijeće, scenografija i kostimografija naprosto su sjajni

30.05.2024.
u 16:26

Oba nastavka Dine Dennisa Villeneuvea raspoložive su na streamerima, a jedina preporuka može biti da ih se pogleda, pri čemu nema neke veze jeste li ih već pogledali ili ne

Dina: Drugi dio, MAX
Nema nikakve dvojbe što treba biti glavna preporuka ovog tjedna. Denis Villeneuve stvorio je doista dvostruko remek-djelo ispravljajući zapravo sve ono što je pogrešno učinio njegov izuzetno slavni prethodnik, David Lynch. Tko zna, možda je to bila sretna podudarnost da je Lynch napravio tako lošu interpretaciju romana Dina Franka Herberta napisanog još 1965. Da nije bilo tako, vjerojatno ne bismo danas uživali i u drugom nastavku priče o začinu, Harkonnenima i Atreidesima koji je, za nas barem, i bolji nego prvi. Jasno, 40 godina poslije Lynchevog filma, umjetnici imaju daleko veće tehnološke mogućnosti, no sasvim se sigurno Villeneuve nije primarno na njih oslanjao. Držao se zanatskih pravila ističući glumačko umijeće, scenografiju i kostimografiju, sve redom ovdje je naprosto sjajno. Imao je i s kim raditi, Timothée Chalamet kao Paul Atreides dokazuje i ovdje da je na putu da postane doista veliki glumac. U toj mjeri da je i jedan Javier Bardem kao Stilgar imao napora pratiti ga. Kao i Josh Brolin, dok je Austin Butler u ulozi Feyd-Rauthe, najvećeg psihopata među psihopatskim Harkonnenima, gotovo očekivano na trenutke ispadao i drugorazrednim. A gdje je Villeneuve od Davea Bautiste konačno uspio izvući pa čak i više nego pristojnu izvedbu. I sve to izgleda doista sjajno. Pustara Arrakisa kulisa je koju je Villeneuve postavio tako da se likovi koji se kreću njezinim beskrajem ne gube, kamera kontinuirano uspijeva kombinirati pijesak opasnog mira, čudovišta koja iz njega vrebaju i sukob dviju kasti, tako da ni u jednom trenutku ništa od toga nije zamorno niti je bilo potrebne da se priča “pokriva” kakvim općeniti kadrom. Da bi onda sve prešlo u klaustrofobični pećinski interijer gdje su dijalozi i na nepoznatom jeziku odrađeni vješto, stalno odišući mistikom, onako kako je to Lynch pokušavao, ali nije nikako uspijevao gubeći se u nastojanju prikazivanja Harkonnena što odvratnijima. Villeneuve je odlučio da ta odvratnost mora dolaziti iznutra i iz njihovih postupaka i to je bila pravilna odluka. Kao što je ispravno bilo da se naprave dva filma, a ne jedan koji bi prijetio da na trenutke bude zamoran. Mnogi hvale drugi nastavak “Dine” kao najbolji film ove godine i to nije nimalo slučajno. Tako je sjajno što ga sada ima na streameru iako se teško može doseći doživljaj u kinima. No, kod kuće imate jedan drugi privilegij, a to je da si napravite peterosatno uživanje u priči Franka Herberta koja je ovdje dobila adekvatnu ekranizaciju kroz viziju redatelja koji nam je već dao “Dolazak”, “Sicario” ili “Blade Runner 2049”.

Clarkson’s Farm 3, Amazon Prime Video
Obožavamo gledati Clarksonove muke po selu, kao i sve drugo što taj lik radi. I pogotovo zato što su te muke, čini nam se, iste kao i one seljaka u nas, pa i Njemačkoj ili Francuskoj. Bori se s vremenom, birokracijom, promjenama cijena pšenice, mesa i ostalih proizvoda kojima se bavi. I sve je to u prve dvije sezone izgledalo jako uvjerljivo i zabavno, no u trećoj sezoni malo je drugačije, otišlo se u vode koje ne sugeriraju toliko realnosti. Teško nam je zamisliti da netko hovercraftom gnoji njivu ili kupine bere usisivačem. I prije je bilo kojekakvih domišljatosti, no sada se ipak malo pretjeralo, a na račun emotivnosti čovjeka prema zemlji i prema životinji od kojih treba preživjeti. Ali, Clarksonova farma i dalje je vrlo zabavna, često i jako poučna, nama iz gradova i podsjetnik da smo svi došli sa sela, što smo velikim dijelom zaboravili pa više ne cijenimo napor koji stoji iza kvalitetnog domaćeg proizvoda. Dosta se toga u ovoj seriji i dalje vidi, a Jeremy Clarkson godinama ne gubi svoj vic.

The Tattooist of Auschwitz, SkyShowtime
Vrlo je teško ne napraviti upečatljivu priču o Auschwitzu, pa je tako i s “The Tattooist of Auschwitz”, seriji snimljenoj prema istoimenom romanu Heather Morris. Riječ je o priči o Lali Sokolovu koji kao slovački Židov dospijeva u zloglasni koncentracijski logor gdje nešto nakon dolaska dobiva jedan od naizgled administrativnih poslova, no koji je istodobno krajnje zlokoban. A to je tetoviranje brojeva na ruke novopridošlih interniraca. Priču o holokaustu i Auschwitzu potrebno je pričati stalno, no ono što osupnjuje u sada već pozamašnom nizu priča napisanih o tom logoru jest što autori uspijevaju pronaći način da nas još jednom zgroze događajima u najvećem nacističkom logoru. I ovdje ćete se nagledati takvih scena, a glumačka ekipa kojoj je na čelu legendarni Harvey Keitel, a prati ga perspektivni Jonah Hauer-King, jasno dočara što takvo mjesto uspijeva napraviti i onima koji ga slučajno prežive. I to je podjednako zastrašujuće kao i sami zločini koji su se u slučaju Auschwitza brojali u milijunima.

Will Trent 2, Disney+
Iznimno uspjela ekranizacija priča Karin Slaughter o vrlo inteligentnom i perceptivnom istražitelju Georgia Bureau of Investigation u drugoj je sezoni. Već iz prve se moglo vidjeti zbog čega je Slaughterova prodala 40 milijuna svojih krimi knjiga u svijetu, ponajviše onih o Willu Trentu. A to će se, nakon ove druge, nastaviti i u trećoj sezoni koja je potvrđena nedavno. Ponajviše razloga da je serija uspjela jest činjenica da je Ramón Rodríguez lik specijalnog agenta s turbulentnom prošlošću sjajno pretočio na ekran. Dao mu je dovoljno “pomaknutosti” koja ipak ne prelazi u bizarnost, a i više nego dovoljno karizme temeljene na njegovoj inteligenciji i drugim vještinama koje ga čine tako dobrim istražiteljem. S time da je njegova vještina kontrastirana s netrpeljivošću koju je izazvao istragom vlastitih kolega koja je završila njihovim privođenjem. Vješto smišljen lik živi doista kvalitetan život na malom ekranu gdje je serija o njemu ispala bitno više od klasičnih krimi ili policijski proceduralnih drama.

 

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije