AMERIKANCI UVJERLJIVO VODE

Hrvati treći na svijetu po vremenu provedenom ispred malih ekrana

televizija
Patrik Macek/Pixsell
19.10.2009.
u 17:27

Hrvati ispred televizijskih ekrana dnevno provedu četiri sata, što tjedno iznosi 28 sati, a uzme li se u obzir cijeli životni vijek - više nego na poslu.

Četiri sata na dan, polovicu dnevnoga radnog vremena, prosječan Hrvat provede sjedeći ispred televizijskog ekrana. Ako to pomnožimo sa sedam, dobit ćemo brojku od 28 sati, koliko taj isti prosječni Hrvat tjedno provede gledajući u televizijski ekran. Prema ovim brojkama, Hrvatska zauzima treće mjesto na svijetu po vremenu provedenom ispred televizora te to mjesto dijeli s Danskom i Poljskom.

Susjedi prezaposleni

Najviše su vremena pred ekranom Amerikanci, koji “na kauču” provedu i do osam sati dnevno. Između Amerikanaca i Hrvata su tek Grci, koji za gledanje televizije odvajaju šest sati dnevno. Zanimljivo je pak spomenuti da među prvih dvadeset “ovisničkih” nacija nema naših susjeda. Najmanje pak u ekran “pilje” Nijemci, Austrijanci i Švicarci, koji pred malim ekranima provode manje od dva sata dnevno. Istraživanje je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a rezultate prenosi Banka magazin. Brojni noviteti i kvalitetan program razlog su sve većeg broja gledatelja i više sati provedenih ispred televizijskog ekrana, zajedničko je mišljenje predstavnika hrvatskih televizija.

– Na HRT-u nam je otprije poznato da je televizija jedna od češćih zanimacija građana Hrvatske – rekao nam je János Römer, glasnogovornik Hrvatske radiotelevizije. Što se hrvatske javne televizije tiče, razlog visoke gledanosti je, smatraju na HRT-u, kvalitetan program uz koji se gledatelj može opustiti, ali i informirati i obrazovati. Sličnog su mišljenja i na komercijalnim televizijama.

– Naša je regija općenito poznata po visokom postotku gledanosti iako treba napomenuti da je taj trend u padu – ističe Nataša Roksandić s RTL Televizije.

Treba otići i u prirodu

– Dolaskom komercijalnih televizija na hrvatsko tržište, a osobito početkom emitiranja RTL Televizije, pojavio se u eteru kvalitetan i raznolik program koji je pratio svjetske trendove te gledateljima ponudio dotad neviđene formate. S obzirom na to da se nalazimo još uvijek u ranoj fazi postojanja komercijalnih televizija koje nude novitete, ne iznenađuje visok postotak gledatelja.

– No, koliko god se volimo hvaliti visokim postocima gledanosti, i mi na HRT-u smatramo da nije dobro ako se kome, pojednostavnjeno, cijeli život svodi na gledanje televizije. Ponekad ne škodi i ugasiti televizor i otići u šetnju ili se baviti čime drugim. I ako se gleda televizija, bitno je što se gleda – ističe Römer.

No, činjenica je da porast broja gledatelja i sve višu gledanost bilježe sve televizije.

– Nova TV u razdoblju od 1. siječnja do 15. listopada 2009. bilježi porast udjela gledatelja 2 % u udarnom terminu u usporedbi s prošlom godinom – rekla nam je Lidija Bukovac s Nove TV.

Gdje je obitelj?

Koliko god kvalitetan i zanimljiv program hrvatske televizije nudile, zabrinjava činjenica da bi prosječan Hrvat u svom životnom vijeku mogao više vremena provesti sjedeći pred televizorom nego na radnom mjestu. Ako se ovome oduzme vrijeme provedeno u šoping-centrima, trebamo li se zabrinuti i zapitati: koliko vremena Hrvati provode u prirodi i druženju s najmilijima?

Sve raznovrsniji televizijski program zasigurno je jedan od razloga sve veće gledanosti televizije. No, svakako nije jedini, nego su razlozi mnogo složeniji. Za mišljenje smo upitali i dr. sc. Krunoslava Nikodema, docenta na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– S rezultatima istraživanja treba biti oprezan jer oni umnogome ovise o metodologiji istraživanja. No, čini se da su “prijatelji sa zidova” sve važniji u čovjekovoj svakodnevici i životu općenito. Takvo stanje može biti odraz opće socijalne apatije i pasivnosti koja je već dulje prisutna u hrvatskom društvu. Važno je napomenuti i kako je ponuda TV programa danas, u usporedbi s ponudom prije desetak i više godina, puno raznovrsnija. Na kraju, povećana gledanost TV programa dio je sociokulturnog konteksta potrošačkog društva – kaže prof. Nikodem. No, razlozi leže i u svakodnevnim prilikama i međuljudskim odnosima. – Visoke cijene izlaska te nasilje na utakmicama i ulicama također mogu biti razlozi sve veće gledanosti televizijskog programa – zaključuje profesor Nikodem.

Komentara 5

CA
calif
11:53 19.10.2009.

Bronca sa svjetskog!!! Hrvatska rulez

DO
doktorica
12:23 19.10.2009.

Krumpiri,krumpiri....

Avatar Čitatelj300
Čitatelj300
11:37 19.10.2009.

A novinari računaju i sebe ili samo one druge hrvate ?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije