Glumica Marijana Mikulić na Instagramu je otvoreno progovorila o tome kako strukovna udruženja nisu imala sluha za problem s kojim se suočila i ovim postom je ukazala i na to kako društvo nema osjećaj za žene koje žele biti i majke i baviti se svojim poslom.
- Nitko me nije tjerao rađati, ali svako novo dijete - u mom poslu - znači stop na neko vrijeme. Kad sam prvo rodila, jedva se vratila. S drugim već lakše, sve sam već prošla sve znam. A onda je došao Jaki i život se okrenuo naglavačke. Da skratim priču, postoje strukovna udruženja, idejno zamišljena biti tu za ljude iz struke, rješavanje problema, širenje obavijesti vezanih za struku i slično.
Dogodilo se da sam hladno izignorirana kada sam imala problem, neplaćen honorar (potvrdio odvjetnik udruženja da je pravda na mojoj strani, i pritom nisam jedina kojoj nije plaćeno) a film je pušten na Pula film festival. Što je kao inače nedopustivo. Rekla mi je tadašnja predstavnica ogranka - mi nismo odvjetničko društvo, mi ti možemo ponuditi da te zastupa odvjetnik našeg društva da se boriš za svoje. A mogli su jednostavno ne dopustiti da film ide na festival. Ali ja sam bila mala riba. Ničija. Nebitna. Glumica iz sapunica. Ne znam što - započela je Marijana na Instagramu i nastavila pisati zašto je nedavno tom udruženju poslala mail kada su poslali molbu da se podrži mladu glumicu i novčano joj se pomogne oko školovanja u Londonu.
- Kad je stigao mail udruženja da se podrži kampanja za školarinu nekoj curi, u Londonu, prebacilo me. Ima mjesta za podršku kad mlada cura treba školarinu, a kad se glumica sa nekim već stažom bori za mizeriju od ZARAĐENOG honorara izignorira ju se, jer?
nisam dovoljno važna da se stopira veliki film? To što sam se odlučila rađati i raditi ne ide baš, jer nemam vremena za druženja s određenim ljudima? Nisi na radaru - rekao mi je jedan kolega. Da kolega, nemam kada biti. Ali,ali, to što sam ja izignorirana, ne znači da mladoj curi ne treba dati vjetar u leđa. Težak period proživljavam privatno, posljedično i profesionalno, jer sam sve stavila po strani zbog sina, anksioznost, briga, borba, sve me to jako načelo. Našla sam se pogođenom i napisala mail koji s Laurom nema veze, nego samo sa mnom i strukovnim udruženjem koje me izignoriralo kada je meni trebala pomoć, a mogli su mi pomoći. No to što naše društvo nema osjećaj za žene koje žele biti majke i usto raditi, to što sustav u mnogim stvarima ne funkcionira kako spada, ne znači da Laura ne zaslužuje ići studirati ako ima ljudi koji će ju svojim donacijama podržati. Link za podršku Lauri je na mom storiju, možete donirati i 10 kuna. Kuna po kuna, skupit će što treba! Laura ja ti stvarno želim svu sreću! - poručila je Mikulić.
Pošto je naša Marijana jedina žena u Hrvatskoj koja ima djecu i radi , molim sve nadležne organe RH da se žurno iznađe rješenje za ovu situaciju. Energetska, ekonomska, prehrambena i ostale krize mogu čekati.