Višestruko nagrađivani glumac i redatelj Marko Torjanac, uz ostalo trostruki dobitnik nagrade Fabijan Šovagović prije nekoliko mjeseci osvojio je i uglednu nagradu Joakimov prsten na međunarodnom festivalu Joakiminterfest za ulogu Freuda u predstavi “Posljednja Freudova seansa”, a kao producent i ravnatelj svojeg kazališta Planet Art zaslužan je za ovakvu dugovječnost “Stilskih vježbi”.
Stilske vježbe je naša najdugovječnija predstava koja 28. siječnja u HNK slavi pola stoljeća izvođenja. Što je po vama razlog njezine dugovječnosti i je li na neki način fenomen?
“Stilske vježbe” sigurno su fenomen, i to u svjetskim razmjerima, ali su i potvrda bogate tradicije i vitalnosti našeg kazališta. Tajna “Stilskih” je u svemu. Za početak u originalnoj ideji Tomislava Radića koji je ovom predstavom ponudio nov pristup. “Stilske” su, u stvari, rodonačelnik novoga žanra u našemu kazalištu. Iznimna glumačka virtuoznost Pere Kvrgića i Lele Margitić učinila je pak tu ideju uspješnom i omogućila predstavi ovako dug život. Tijekom ovih 50 godina uvijek se i našao netko “iza scene” tko je, kad bi život predstave došao u pitanje, našao načina i razloga da je održi na repertoaru.
Kako se ona našla u okviru vašeg Planet Arta?
Predstava je u Planet Art došla 2007. godine na prijedlog Pere Kvrgića i Lele Margitić kada je u upravi njihova matičnog kazališta nestalo interesa za nju. Bilo je to baš uoči 40. obljetnice. Smatrao sam da je potrebno da, osim kao vrhunska predstava, postane prepoznata u javnosti i kao važna kulturna činjenica naše zemlje. Uz organizaciju velike svečanosti u povodu 40 godina izvođenja “Stilskih” i tiskanje monografije, prijavio sam predstavu i u Guinnessovu knjigu rekorda u koju je odmah uvedena kao “najdugovječnija predstava na svijetu s istom glumačkom postavom” i vjerujem da je nitko neće nadmašiti.
Nedavno joj je bila premijera predstave “Za umrijet od smijeha”, a bilo je i negativnih komentara zbog njezina satiričkog karaktera. Zbog čega naše društvo nije potpuno spremno na satiru?
Naše društvo teško prihvaća kritiku. To je nasljeđe totalitarnih sustava kojeg se teško rješavamo. A satira je izuzetno važna. Što je ona razvijenija i prisutnija, to je društvo zdravije. To znači da je društvo zrelo za suočavanje sa svojim manama.
Višestruko ste nagrađivan glumac, režirate, igrate velike uloge, prevodite tekstove, adaptirate, vodite već gotovo 15 godina vlastito kazalište. Ne umorite li se?
Dobra predstava nagrada je za sav umor koji se nakupi u produkcijskom dijelu posla. Igranje predstava za mene je odmor. I dok god u tome budem nalazio smisao i motivaciju, uspijevat ću koordinirati sve brojne obaveze koje produkcija nosi sa sobom.
