Urednik Dore

Štengl otkriva kako Dori vratiti stari sjaj: 'Ako želimo šušur, napetost i iznenađenja onda jednu stvar moramo mijenjati'

Opatija: Mia Dimšić ovogodišnja je pobjednica Dore
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
1/12
09.11.2022.
u 07:45

- Kao i svake godine presudna je kvaliteta pjesme. Nikada, barem po mom iskustvu, nismo se vodili nekim drugim kriterijima. Pjesma sve određuje. Naravno, što više dobrih pjesama dođe, to ćemo svi biti zadovoljniji, zato stalno pozivam sve autore koji se žele prijaviti neka pošalju svoje pjesme bez obzira na to kojeg su glazbenog stila, kazao je Tomislav Štengl

U tijeku je natječaj za izbor hrvatske pjesme za Pjesmu Eurovizije, koji je objavila Hrvatska radiotelevizija, a otvoren je do 20. studenog. Podsjetimo, na ovogodišnjem natjecanju u Torinu pobijedila je ukrajinska grupa Kalush Orchestra, no zbog rata u njihovoj zemlji natjecanje je prebačeno u engleski Liverpool i održat će se 9., 11. i 13. svibnja. Ovo će biti peti put da britanska televizija BBC preuzima domaćinstvo Eurosonga zbog toga što pobjednik ne može organizirati natjecanje. Podsjetimo, Hrvatska još od 2017. godine i Jacquesova nastupa u Kijevu čeka na ulazak u finale. Urednik Dore Tomislav Štengl stoga je sa svojim timom za iduću Doru pripremio cijeli niz novosti. Najvjerojatnije će se održati dvije polufinalne večeri, a pjesme s Dore imat ćemo prilike čuti puno puta u medijima prije samog natjecanja.

Ostalo je još manje od tjedna za prijave na ovogodišnju Doru, kako ste zadovoljni dosadašnjim prijavama, je li ih stiglo više od očekivanog?

Natječaj za Doru završava 20. studenog, a ove je godine bio najdulji i najranije otvoren. Za sada je pristiglo 50-ak prijava, ali znamo da u zadnja dva tjedna, a naročito u zadnjim danima dolazi većina prijava. Možemo reći da smo za sada zadovoljni, ali po nekim informacijama Dora 2023. trebala bi nadmašiti prijašnje godine.

Tko su ovogodišnji članovi žirija koji će odabrati pjesme, ima li među njima novih lica?

Imena članova žirija ne mogu vam otkriti prije samog žiriranja da ne bi bilo nekih manipulacija ili pokušaja utjecanja na žiri, ali mogu reći da će ovogodišnji žiri imati jednu veliku novost. Za razliku od prijašnjih godina, svoju riječ u odabiru će imati i fanovi Dore i Eurosonga. Točnije, neki članovi žirija nisu članovi glazbenih strukovnih udruga ni djelatnici HRT-a, već pravi fanovi.

Što će ove godine biti presudno pri izboru pjesama?

Kao i svake godine presudna je kvaliteta pjesme. Nikada, barem po mom iskustvu, nismo se vodili nekim drugim kriterijima. Pjesma sve određuje. Naravno, što više dobrih pjesama dođe, to ćemo svi biti zadovoljniji, zato stalno pozivam sve autore koji se žele prijaviti neka pošalju svoje pjesme bez obzira na to kojeg su glazbenog stila: rock, pop, zabavna, trap itd. Želimo da Dora bude najjači glazbeni festival na kojem svi imaju mogućnost nastupiti.

U natječaju piše da je moguće odabrati i do 28 pjesama. Znači li to da ćete opet uvesti polufinala?

To mi je bio i cilj pri pisanju pravila. Ako želimo vratiti šušur, natjecateljsku napetost i mogućnost nekog iznenađenja, onda polufinala treba vratiti. Naravno, to povećava i broj pjesama koje sudjeluju i baš zato, znam da se ponavljam, i ovom prilikom pozivam autore da pošalju svoje pjesme kako bi ih mogli izvesti i predstaviti na velikoj sceni Dore u veljači 2023.

Foto: Luka Stanzl/Pixsell
Koje su još novosti na idućoj Dori?

Kao što smo već spomenuli, najveća novost su polufinala i fanovi kao članovi žirija. Početkom 2023. godine objavit ćemo sve pjesme sudionice i vraćamo emisiju "Ususret Dori" u kojoj ćemo tijekom pet tjedana predstaviti sve natjecatelje, i izvođače i autore, pojačat ćemo prisutnost Dore u medijima, a naročito na digitalnim platformama i društvenim mrežama. I za kraj idemo u vizualni redizajn te se nadamo da će gledatelji biti zadovoljni promjenama.

Već godinama, još od Jacquesova nastupa, ne uspijevamo ući u finale, a posljednje dvije godine smo na korak od toga. Što mislite zašto je tako, može li se što promijeniti?

Često mi novinari postavljaju to pitanje. Znam da ima različitih mišljenja i mnogo prijedloga što bi trebalo napraviti, ali mislim da sve ovisi o pjesmi. Pjesma je ta koja, kada je izabrana, određuje poziciju na kladionicama koje se pak određuju po reakcijama gledatelja Eurosonga u cijeloj Europi i često je to najbolji pokazatelj uoči Eurosonga. Naravno, u samom nastupu ponekad ima iznenađenja, ali i nastupi su dobrim dijelom definirani samom pjesmom.

Kako gledate na ovogodišnju Euroviziju i pobjedu Ukrajine? Je li i politika bitan faktor u pobjedi?

U Torinu su se domaćini i predstavnici EBU svojski trudili predstaviti Eurosong kao nepolitičan festival, ali rezultat je samo dokazao da politika ima direktan utjecaj na sve sfere naših života, pa čak i na glazbeno natjecanje. Bez obzira na to što se ukrajinska pjesma ni na koji način nije isticala kvalitetom i, realno, u normalnoj godini, bez rata, ne bi pobijedila, svi smo znali da je mogući rezultat samo jedan. Komentirati to nema puno smisla jer publika je svojim glasanjem odredila pobjednika, a publika glasa emotivno, što znači da ne mora uvijek pobijediti najbolji.

Neke zemlje regije poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije odustale su od Eurovizije zbog financijskih razloga. Kako gledate na to i kako mi stojimo s budžetom? Hoće li se iduće godine više uložiti?

Kako se zbog rata u Ukrajini Eurosong preselio u Veliku Britaniju, tako su i porasli troškovi Eurosonga, što je dodatno povećalo i troškove zemalja sudionica. Sigurno će zbog cjelokupne situacije porasti i troškovi puta i smještaja te ostalih davanja tako da vjerujem da je moguće da su to razlozi zbog kojih su neke zemlje odustale od nastupa. Ima li još koji razlog, ipak bi trebalo pitati šefove delegacija tih zemalja. HRT svake godine ulaže znatna sredstva za sudjelovanje i nastup na Eurosongu pa ćemo tako i 2023. dati sve što možemo da hrvatskom predstavniku omogućimo dobar nastup. A na Eurosongu nije sve u novcu.

VIDEO: Blanka Vlašić na svoj rođendan rodila u splitskom KBC-u, poznato je i ime 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije