Film je osvojio četiri nagrade na svjetskim festivalima, a u američkim kinima počet će se prikazivati na Hedyn rođendan. Taj dan je u njezinu čast proglašen svjetskim danom izumitelja. Glumica je rođena kao Hedwiga Eva Maria Kiesler u židovskoj obitelji u Beču, tadašnjoj Austrougarskoj 1914. Majka joj je bila pijanistica iz Budimpešte, a otac direktor banke. Kao djevojčica bavila se baletom i shvatila da želi postati glumica radi čega je napustila školu. S 19 godina 1933. snimila film "Ekstaza" u kojem glumi mladu ženu željnu ljubavi i seksa, a udata je za starijeg muškarca. Njega je igrao 27 godina stariji hrvatski glumac Zvonimir Rogoz. Hedy je tom ulogom ušla u povijest kao prva žena koja se do kraja skinula u nepornografskom filmu. "Ekstaza" je izazvala skandal zbog golotinje, a još više zbog scene u kojoj je njezino lice u krupnom planu dok glumi orgazam.
Poput Ewe koju je tumačila u "Ekstazi" i Hedy se po svršetku snimanja udala za starijeg muškarca, bogatog austrijskog proizvođača oružja Friedricha Mandla. Posesivni Mandl zabranio joj je da se bavi glumom i opsesivno nastojao otkupiti sve kopije "Ekstaze", kako nitko ne bi mogao njegovu ženu vidjeti golu i u seksualnom zanosu. To mu nije u potpunosti uspjelo pa je "Ekstaza", na sreću filmofila, spašena. Jednu kopiju želio je otkupiti od Benita Mussolinija, ali ga je Duce odbio. Mandl je, naime, bio veliki simpatizer Hitlera i Mussolinija, koji su mu bili gosti na raskošnim zabavama. Hedy je brzo dosadio biti ukras bogatom tvorničaru, pristaši nacista i fašista koje nije mogla smisliti. Iako kao židovka, čija se majka još prije nego ju je rodila preobratila na kršćanstvo, nije bila ugrožena 1937. je s dvoje djece pobjegla u Pariz. Ondje se uspjela sudski rastati od supruga te je nakon toga otišla u Veliku Britaniju.
U Londonu je upoznala Louisa B. Mayera, vlasnika holivudskog studija Metro-Goldwyn-Mayer koji joj je odmah ponudio ugovor, te se preselila u Hollywood. Mayer joj je preporučio da odabere jednostavnije ime pa je Hedwig skratila u Hedy, a u čast zvijezdi nijemog filma Barbari La Marr, koja je umrla od tuberkuloze, uzela je prezime Lamarr. Prvi film u Americi bio joj je "Alžir" 1938. i ubrzo se vinula u sam vrh Hollywooda. Nazivali su je nasljednicom Grete Garbo i Marlene Dietrich, tepali joj da je najljepša žena svijeta. Silni komplimenti odrazili su se na njezino ponašanje te je postala nemogućom glumačkom partnericom, no u privatnom životu gorila je od želje da zaustavi naciste.
U braku s Mandlom slušala je njegove razgovore o oružju i tajne o njegovim slabim točkama i saznala kako se ometaju torpeda navođena radiovalovima. Stoga je odlučila napraviti navođenje koje se ne može ometati. Kao inspiracija poslužio joj je samosvirajući klavir kojeg je izmislio njezin američki susjed, avangardni skladatelj i pijanist kojeg su zvali zločestim dečkom muzike George Antheil. Klavir je svirao pomoću valjka kroz koji je prolazio perforirani papir. Svaka rupica potakla bi sviranje jedne tipke. Tako su izumili uređaj koji je izmjenjivao 88 frekvencija, koliko je i tipki na klaviru. Hedy je izum uspjela zaštititi u Američkom zavodu za patente pod brojem 2,292,387 nazvavši ga "Tajni komunikacijski sistem".
Ponudili su ga američkoj mornarici da ga koristi za navođenje torpeda u borbi s njemačkim brodovima, no oni su je odbili. U nacionalnom savezu pronalazača su je ismijali rekavši da ne mogu ugrađivati klavire u torpeda (iako je mehanizam bio velik poput ručnog sata) i savjetovali joj da svoju popularnost iskoristi u promociji prodaje ratnih obveznica. Lamar i Antheil nakon toga se više nisu bavili tim patentom. Međutim 1957., tri godine nakon što je zaštita istekla tvrtka Sylvania Electronics prihvatila je taj koncept i osuvremenila ga elektronikom. Prvi put su ga primijenili na brodovima koji su 1962. blokirali Kubu.
Danas se taj pronalazak koristi u WiFi i Bluetooth uređajima, bežičnoj telefoniji i osnova je svih uređaja protiv presretanja signala. Hedy je tri godine prije nego li je umrla, 1997. fondacija Electronic Frontier dodijelila nagradu kao priznanje za njezin izum. U Sarandoninom dokumentarcu govori se i o Hedynom inovatorskom radu na avionima, koje je konstruirao ekscentrični holivudski producent i zaljubljenik u zrakoplovstvo Howard Hughes.
Sadržaj omogućio Vip
