Dugogodišnja pazinska novinarka i urednica s Radio Istre Eliana Batagelj početkom je studenog nagrađena prestižnom nagradom Hrvatske udruge radijskih djelatnika "Zlatni mikrofon" za radijsku emisiju "Ponedjeljkom otvoreno" koja već niz godina svakog ponedjeljka u 17.30 sati progovara o lokalnim problemima i projektima, uvijek s kompetentnim sugovornicima.
Nagrade Hrvatske udruge radijskih djelatnika jedine su nagrade koje se dodjeljuju za radijsko novinarstvo i to još od 1964. godine, a posljednjeg desetljeća u sklopu Dana elektroničkih medija.
Ovo je Eliani prva nagrada u 28 godina rada i to prva od struke.
- Kako sam razmišljala, u Hrvatskoj ni nema nekakvih nagrada u medijima, tu je recimo HND, ali nema ih puno i to nije dobro. Trebali bismo više vrednovati među sobom jer tek sada kad sam je dobila, vidjela sam kako je to lijepo. Jako su me obradovali. Definitivno je nekakav poticaj i osjećaš se priznato u struci, čak i nevezano za konkretnu emisiju. Jako mi je drago i zbog radija u kojemu radim budući da je to jedna od rijetkih radio postaja koja je relativno mala, a izuzetno dobro posluje, i financijski. Uspjela je postići da od male sredine postane jedna od najslušanijih u Hrvatskoj, rekla bih među sedam najslušanijih, što je teško postići s obzirom na konkurenciju s Otvorenog i Narodnog radija - iskreno nam priča Eliana.
Po struci profesorica hrvatskog jezika i književnosti, Eliana je u medijima počela još 1991. godine, prije 28 godina i to upravo na Radio Istri, a upravo je ona bila prva voditeljica i urednica tog radija.
- To je bilo ratno vrijeme i tada su se još bojali, ako se odašiljač granatira, da će Istra ostati medijski odcijepljena i onda su osnovali Radio Pazin kao lokalni radio s lokalnim odašiljačem. Tako sam počela i učila i tu sam se zadržala sedam godina - otkriva.
S emitiranjem tada počinje i Nezavisna istarska televizija i upravo su Elianu htjeli kao glavna urednicu jer je, nakon dobivanja koncesije, trebalo početi s emitiranjem. Tu je pokretala prvi program i formirala prvu ekipu. Na toj je televiziji, koja je kasnije postala TV Istra, ostala 19 godina. No, prije tri godine ponovno se vratila Radio Istri i od tada je u emisiji "Ponedjeljkom otvoreno" kojoj je urednica i voditeljica.
Nagrađena emisija bavi se lokalnim temama, a iste se biraju zajednički na kolegijima. - Nekad pratimo aktualne stvari, npr. u prošloj smo najavljivali međunarodni ribarski sajam CROFISH pa smo govorili o problematici ribarstva u Istri - kaže Eliana.
No, ponekad donose i neke lijepe primjere iz prakse. - Imali smo emisiju u kojoj smo govorili o Infobip tvrtki, IT tvrtki koja u cijelom svijetu ima svoje pogone, a sa sjedištem u Vodnjanu, malom istarskom gradiću. Ili pak imamo u emisiji neke pojedince koji su izdvojeni po nečemu, recimo humanitarnom radu. Emisija je dosta širokog područja, ali je uvijek lokalnog značaja - priča nam.
Kandidati su za nagradu "Zlatni mikrofon" trebali prijaviti samo jedan rad, konkretno emisiju, a Radio istra i emisija "Ponedjeljkom otvoreno" su se odlučili za onu o sudbini Uljanika kada su u goste pozvali tri sindikalna povjerenika Uljanika.
- U formi intervjua smo prošli sve što se njima događalo i razgovarali smo o tome kako je to bilo nakon toliko desetljeća povesti ljude na ulicu u Puli, što oni očekuju što će biti s Uljanikom, koliko su i kako to sve skupa proživljavali, još od prosvjeda na Markovom trgu.. Zapravo, položaj tog malog radnika u svemu tome - kaže.
Emisija nije sadržavala puno priloga, nije bila mozaična, već su je htjeli ostaviti kao formu čistog razgovora, a išla je i uživo. Kako nam kaže njena urednica i voditeljica, uspjeli su iznjedriti puno emocija od svojih gostiju, ali i puno dobiti natrag.
Govoreći o današnjim medijima i temama koje publiku najviše zanimaju, Eliana kaže kako se tu svaki medij suočava s dvojakim problemom, ali da slušatelje najviše zanimaju one teme koje se bave konkretno njihovim problemima i njihovim mogućnostima.
- U želji za senzacijama i profitom, počeli smo nametati teme ili smo se počeli prilagođavati i udovoljavati slušateljima pa to često budu velike banalnosti. Mi svaki dan radimo jedan sat kontakta sa slušateljima na određene teme i pokazalo se da njima jako nedostaje da se čuje njihov glas i da žele sudjelovati u raspravama koje su njihove životne. Recimo, za štrajk prosvjetara su nam linije bile užarene - priznaje.
Pazinska novinarka smatra da je to zapostavljeno u velikoj želji da novinari budu gledani i slušani te da prvi imaju neku vijest.
- Često smo zato površni jer vijest mora izaći, bila ona polovična ili ne. Moramo zadovoljiti niz ljudi, i politiku zbog vlasnika i onoga tko nam daje kruh, a to su oglašivači. Mislim da je to za novinarstvo jako loše. Mislim da smo na uštrb senzacija zanemarili struku - kaže.
S dugogodišnjim iskustvom u radu i na televiziji, i na radiju, Eliana priznaje da joj je televizija ipak više legla.
- Televizija mi više odgovara zbog kreativnosti koju ona ima jer moraš komponirati i riječ i sliku i ton, što mi je na radiju najviše nedostajalo kada sam se ponovno vratila na ovaj medij. Radio se više krati pa sada vijesti na nacionalnim radio postajama idu po tri vijesti, tri rečenice, a nekad četiri. Meni osobno više odgovaraju duže forme, recimo intervju, kao i kreativnost koju ima televizija - priznaje nam.
- Radio je bio jako brz medij, a sada postaje još brži i drugačiji i totalno isprogramiran. Od televizije je 'lakši' samo u smislu da ne moraš stalno biti sređen i što možeš ispred sebe imati neki tekst pa čitati. S druge strane, radio ima svoje čari – što imaš izravan kontakt s ljudima, što si prvi u eteru, što je sve povezano pa moraš biti dosta precizan. To su izazovi radija - zaključuje Eliana.
