Prva sezona dokumentarne serije “Stambeno pitanje” koju je u nezavisnoj produkciji za HRT radila autorica Silvana Menđušić donijela joj je nominaciju za Večernjakovu ružu u kategoriji najbolja TV emisija. “Stambeno pitanje” je serija koja u osam epizoda prati kako su se politika i ratovi, dekreti i zakoni, revolucije i tranzicije, birokracija i administracija prelamali preko sudbina starih i novih vlasnika stanova i kuća – ukratko naših domova.
Vaše “Stambeno pitanje” ove je godine nominirano za Večernjakovu ružu. Je li vas iznenadila nominacija i koliko vam ona znači?
Ugodno me iznenadila i zahvaljujem žiriju Večernjakove ruže što nas je odabrao jer je i sama nominacija velika nagrada. Drago mi je što smo u društvu sjajnih televizijskih projekata koji su u ovogodišnjem izboru najboljih emisija.
Kako ste došli na ideju za seriju “Stambeno pitanje”?
U vremenima kada se puno govori o povijesti, i to obično širokim i nepreciznim potezima, kanili smo prikazati kako izgledaju velike historiografske natuknice u mikroprostoru nečijeg doma. Ukratko, kako izgleda povijest Hrvatske po kvadratu.
Vaša serija kroz priče o malim ljudima ima i zanimljiv povijesni kontekst. Zanimljivo je gledati kako su svi ti ljudi imali slične sudbine kroz različite sustave?
Porazno je što smo se naučili da je svaka vrsta otimanja ovdje normalna i prihvatljiva. Birali smo glavne protagoniste, ne samo po dramatičnim okolnostima, u kojima su gubili ne samo nekretnine nego i glave, nego i po snazi svake od osoba koja je donijela neku svoju mudrost i životno iskustvo. Nisu samo nabrajali što im se dogodilo, nego nas, čini mi se, i naučili kako ostati uspravan kad vas svi žele uništiti. Surađujući s tim ljudima puno sam dobila i zahvalna sam im na povjerenju da svoju priču ispričaju pred našom kamerom. Žalosti me da, primjerice, gospodin Paul Schreiner, još nije dobio odgovor od države te da se taj gospodin u poznim godinama i dalje mora povlačiti po sudovima. Tužno je što se moramo crvenjeti zbog nepristojnosti tih državnih čuvara imovine koji bi, da su u sličnoj situaciji, zasigurno našli načina kako da se njima vrati tisuću otetih kvadrata u središtu Zagreba.
Jedna od najdojmljivijih epizoda bila je ona o otimanju vojnih stanova u Splitu na početku Domovinskog rata. Kakve su reakcije gledatelja? Je li bilo i negativnih reakcija, pogotovo nakon te splitske epizode?
Tu smo epizodu napravili u suradnji s Documentom. Publika je, vjerujem, puno pametnija od nas. Reakcije su uglavnom bile pozitivne, a na negativne treba računati. Ne znam za autore koji kreću u snimanje dokumentaraca računajući da će osvojiti titulu miss simpatičnosti.
Najavili ste i drugu sezonu serije. Je li već gotova, što ste u njoj pripremili i kad bismo je mogli vidjeti na malim ekranima?
Novi su nastavci scenaristički zaokruženi, u proljeće 2017. godine prijavili smo drugu sezonu na natječaj koji je raspisao HRT, a onda su nas, nakon osam mjeseci, s Prisavlja obavijestili da naš projekt nije odabran. Ta me odbijenica nije iznenadila, ali mi je ponešto zakomplicirala. Naime, kada pripremate dokumentarni projekt, razgovarate s ljudima koji moraju dati pristanak da ćete se s njihovom sudbinom baviti, komunicirate s njima, istražujete priču pa je najneugodnije što svim tim ljudima – od Boričevca, Slavonije i Istre – sada nakon devet mjeseci moram reći kako HRT ne misli da su njihove priče dovoljno važne da bi se pojavile u programu. Kada morate pristati na tako neozbiljne uvjete natječaja, onda nije pametno da išta ozbiljno planirate. Ostaje vam da u plan eventualno ukalkulirate kugu, koleru, ebolu i armagedon, pa tko preživi – prepričat će nam.
Pripremate li i nove projekte nakon “Stambenog pitanja”?
Na istom sam natječaju prijavila i dokumentarnu seriju o vodi, odnosno industriji vode koja je također odbijena, no vjerujem da ćemo pronaći načina da se u ovoj ili onoj formi time bavimo. Radim sada na dokumentarnom projektu radnog naslova “Nemoj mi to govoriti”.
Dolazite li na dodjelu Večernjakove ruže i tko će vam biti pratnja?
Veselila bih se da mogu pozvati sve protagoniste iz serije, no ta je operacija logistički komplicirana. Čestitat ću kolegama koji osvoje Ružu u društvu producentica iz Studija Dim. Veselim se što će dodjela biti prilika da porazgovaram s kolegama s HRT-a i drugih televizija.