Pjesma Eurovizije 2025. bit će 69. izdanje ovog izbora koje će se ove godine održati u dvorani St. Jakobshalle u Baselu i Švicarska će tako treći put biti domaćin ovog prestižnog glazbenog natjecanja. Prvo i drugo polufinale održat će se 13. i 15. svibnja, a finale je zakazano za 17. svibnja 2025. godine i sudeći po tome kako naš predstavnik sada stoji na kladionicama, upitno je hoće li ponoviti uspjeh kakav je prošle godine ostvario Baby Lasagna kada je s pjesmom "Rim Tim Tagi Dim" bio drugi u finalu. Marko Bošnjak, naš ovogodišnji predstavnik i njegova pjesma "Poison Cake" zasad se nalaze ne 35. mjestu na eurovizijskoj kladionici. U odnosu na prošli tjedan, Marko se popeo za poziciju više na kladionicama gdje se najviše šansi za pobjedu predviđa finsko-švedskoj komičarskoj grupa KAJ s pjesmom ‘Bara bada bastu‘.
Na drugom mjestu na kladionicama je predstavnik Austrije Johannes Pietsch (24), koji je operni pjevač i nastupa pod umjetničkim imenom JJ, a na Euroviziji će izvesti pjesmu "Wasted Love". Predstavnica Izraela Yuval Raphael s pjesmom "New Day Will Rise" nalazi se na trećem mjestu na kladionicama, dok su naši susjedi iz Slovenije na 28. mjestu, a iz Srbije na 34. mjestu. Marko Bošnjak se nakon pobjede na Dori našao na udaru brojnih kritika što zbog svoje pjesme, što zbog javnog priznanja o seksualnoj orijentaciji. Neformalna aktivistička inicijativa, koju je pokrenuo Leonardo Pierobon, magistrirani fizičar i doktor znanosti, započela je prikupljanje potpisa u hrvatskoj LGBT zajednici za otvoreno pismo podrške Marku Bošnjaku, koji je, kako pišu organizatori, izložen homofobnom linču u javnosti i na društvenim mrežama.
Bošnjak, hrvatski predstavnik na Euroviziji, već danima trpi napade zbog svoje seksualne orijentacije. Cilj inicijative bio je prikupiti samo 50 potpisa u roku od 24 sata prije objave otvorenog pisma, a uspješno je sakupljeno više od 300 potpisa. "Potpisnici i potpisnice predstavljaju reprezentativan presjek dijela hrvatske LGBT zajednice i njenih saveznika koji slobodno i otvoreno žive svoj život. Među njima su ljudi različite dobi, zanimanja, stupnjeva obrazovanja iz svih dijelova Hrvatske. Tu su saborski i eurozastupnici, radnici, novinari, sveučilišni profesori, psihijatri, studenti, liječnici, arhitektice, prodavači, aktivistkinje, kao i hrvatski ratni vojni invalidi i dobrovoljci Domovinskog rata", kažu pokretači inicijative.
