S pjesmom su počeli po kalama i butama u Kaštel Kambelovcu, a danas, tri desetljeća kasnije, klapa Cambi jedno je od najprepoznatljivijih imena domaće klapske scene. Povodom velikog jubileja pripremili su niz koncerata, a velika fešta započinje 4. travnja u KD Lisinski, gdje će nastupiti s klapama Šufit i Iskon te tenorima Markom Škugorom, Eduardom Šegotom i Markom Pecotićem. Kroz klapu je prošlo oko 60 divnih glasova, a jedan od onih koji je njezin član od početka je bas bariton Hrvoje Lozančić.
Omiš san svakog klapaša
– Nije bilo lako izaći prvi put i odvažiti se ni na pismu u Kambelovcu, po kalama, ili u kakvom kantunu, pod balkonom gdje ima akustike. Tada nije bilo ni primisli o svemu što je klapa do sada prošla – prisjeća se Lozančić. Do prvih uspjeha ipak nisu dugo trebali čekati. Čak pet puta pobjeđivali su na Omiškom festivalu, što je san svakog klapaša. – To je sraz sa svim klapama, nastup pred najupućenijom publikom, pred mnogim klapskim veličinama, pravi ispit.
Cambi je uz ostale stvari, žanrove gdje je također osvajao najviše domete i nagrade, uvijek rado isticao Omiš kao ishodište. Klape bi uvijek trebale biti povezane s Omišem. Nekad se odmoriš nekoliko godina, nekad imaš druge faze u radu, ali se Omišu vraćaš –, dodaje Lozančić. Zadatak Cambija je, kaže, uvijek tražiti nešto novo. Tako su mnogima postali poznati i po obradama Gibonnijevih pjesama, ali i obradama drugih pop i rock-pjesama. Neki su smatrali da klape time sve više nalikuju boy bendovima, u čemu Lozančić ne vidi ništa sporno.
Od početka rada kroz klapu je prošlo više od 60 pjevača, među kojima je bilo puno poznatih klapskih imena
– Mislim da bi klape i same trebale više isticati svoj rad u domeni folklora, ali i educirati publiku. Da se na kraju na koncertu to i osjeti. Započeti koncert s pravim klapskim pjesmama, a onda prema kraju ubaciti i druge stilove. Dodvoravanje publici bez tih odgovornosti zaslužno je i za komentare o boy bendovima – govori Lozančić.
Stranci vole klape
Ljudima je još uvijek zbunjujuće što osim Cambija iz Kaštel Kambelovcu postoji i Cambi iz Splita. Do raskola je u klapi došlo 2007. godine kada je društvo Cambi iz svojih redova isključilo dio članova klape, koji su zatim u Splitu registrirali klapu istog imena. Klapa Cambi iz Kaštel Kambelovca nastavila je kontinuitet Cambija. No, sve to ne bi imalo smisla da vas, kako Lozančić kaže, publika ne voli i ne traži. A vole ih i traže i u inozemstvu, gdje često nastupaju.
– Stranci bolje reagiraju na izvorne klapske pjesme, to je jako specifično i originalno. Poseban zvuk, poseban pristup. Pa nije uzalud ta pjesma dobila priznanje UNESCO-a. Ako strance time inicirate, onda će na koncertu i novije pjesme uz glazbu prihvatiti u tom kontekstu. U suprotnom, primit će ih samo kao pop – kaže Lozančić. Vjerojatno najdraži koncert onaj im je održan na Poljudu 2011. kada su pred 15 tisuća ljudi proslavili 25. rođendan. Ove godine pripremaju niz koncerata, tijekom kojih će podsjetiti kako se Cambi mijenjao.
Želja im je sa te turneje izdati i album uživo s 30 najboljih pjesama, a u planu je i dokumentarni filma sa svim sudionicima te velike klapske priče.
>> Teško smo se odvažili na prve nastupe po kalama, a sada nas vole i u svijetu
