VASCO ROSSI

Tko je glazbenik čiji je rekord oborio Thompson? Talijani ga obožavaju, život su mu obilježile kontroverze

Vasco Rossi
Foto: Profimedia
1/10
31.03.2025.
u 21:25
Poslušaj ovaj članak
00:00 / 00:00

Vasco Rossi nije samo glazbenik; on je kulturni fenomen u Italiji. Njegove pjesme, koje govore o ljubavi, životu, boli, pobuni i traženju smisla, postale su soundtrack života milijuna ljudi

Koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom hipodromu prodao je 281.774 ulaznica, čime je službeno postao najveći koncert s prodanim ulaznicama na svijetu, u povijesti, priopćili su iz Entrija. Thompson je tako došao na prvo mjesto liste koncerata na kojem se nalaze brojne zvijezde. Naravno, tu se ne broje besplatni koncerti poput Jean Michel Jarrea u Moskvi ili Roda Stewarta u Rio De Janeiru, koji predvode listu s najvećim brojem posjetitelja nekog koncerta.  Zanimljivo je da je na toj vječnoj listi koncerata s najprodavanijim ulaznicama dosad na drugom mjestu bila grupa Bijelo dugme, čiji je koncert 2005. na Ušću u Beogradu gledalo 220 tisuća ljudi s plaćenim ulaznicama. Na prvom mjestu s 225.173 prodane ulaznice dosad je bio Vasco Rossi, odnosno njegovog koncert u Modeni 2017. godine. 

Vasco Rossi, poznat i jednostavno kao Vasco ili pod nadimkom Il Blasco, rođen 7. veljače 1952. u Zocci (Modena), neosporna je ikona talijanskog rocka. Više od četiri desetljeća njegova glazba, koju karakteriziraju iskreni, često provokativni tekstovi i energični nastupi, odjekuje generacijama Talijana. Samoprozvani "provocautore" (provokativni autor), Rossi je izgradio karijeru na spoju buntovništva, introspekcije i sirove rock energije, prodavši preko 40 milijuna ploča i upisavši se u povijest kao jedan od najutjecajnijih i najomiljenijih glazbenika u Italiji.

Odrastajući u malom mjestu Zocca u Emiliji-Romanji, Vasco je rano pokazao interes za glazbu, potaknut majkom Novellom koja ga je upisala na satove pjevanja. Nakon preseljenja u Bolognu radi studija računovodstva, njegova strast prema glazbi prevladala je nad akademskim ambicijama. Radio je kao DJ, osnovao glazbeni klub Punto Club, a 1975. godine s prijateljima pokreće jednu od prvih talijanskih privatnih radio postaja, "Punto Radio". Upravo je na valovima te postaje sramežljivo počeo puštati svoje prve pjesme.

Njegov prvi singl "Jenny è pazza / Silvia" objavljen je 1977., a godinu dana kasnije slijedi debitantski album "...Ma cosa vuoi che sia una canzone...". Iako prvi albumi nisu odmah postigli veliki uspjeh, pjesma "Albachiara" s drugog albuma "Non siamo mica gli americani" (1979.) postala je evergreen i jedan od njegovih zaštitnih znakova. Album "Colpa d'Alfredo" (1980.) donosi mu nacionalnu pozornost, ali i prve velike kontroverze zbog eksplicitnih tekstova koji su cenzurirani na radiju. Njegovi nastupi na Sanremo Music Festivalu početkom 80-ih dodatno su učvrstili njegovu reputaciju buntovnika. Godine 1982. s pjesmom "Vado al massimo" završava na zadnjem mjestu uz kritike žirija, a 1983. s kultnom "Vita spericolata" osvaja pretposljednje mjesto, navodno zbog stanja opijenosti na pozornici.

Unatoč kritikama, album "Bollicine" (1983.), čija naslovna pjesma aludira na kokain, postaje ogroman hit i potvrđuje ga kao idola nove generacije. Međutim, ovo razdoblje obilježeno je i osobnim borbama – uhićen je zbog posjedovanja droge 1984. godine i osuđen na uvjetnu kaznu. Ove mračne epizode, uključujući borbu s ovisnošću i depresijom, kasnije je pretočio u svoju glazbu.
Od sredine 80-ih, Rossi postaje nezaustavljiv. Albumi poput "C'è chi dice no" (1987.) i "Liberi liberi" (1989.) bilježe ogromnu prodaju, a njegova popularnost tjera ga da koncerte preseli iz klubova na velike stadione, poput San Sira u Milanu, teritorij dotad rezerviran za međunarodne zvijezde. Album "Gli spari sopra" (1993.) postiže deseterostruku platinastu nakladu.

Godine 1995. Rossi je ponovno bio zvijezda na San Siru s dvostrukim koncertom, Rock sotto l'assedio ("Rock pod opsadom"), kojim je protestirao protiv rata u Bosni i Hercegovini. Rossi je pozvao nekoliko bosanskih bendova kao što su Sikter, Lezi Majmune i Protest da nastupe, ali su ga mediji žestoko kritizirali jer prihod nije dat u dobrotvorne svrhe, unatoč činjenici da to nije ni bilo predviđeno.

GALERIJA: Biste li ga prepoznali? Pogledajte kako se naš voditelj mijenjao kroz godine

Vasco Rossi
1/22

Devedesete donose i albume "Nessun pericolo... per te" (1996.), s hitovima "Sally" i "Gli angeli" (za čiji je spot angažiran redatelj Roman Polanski), te introspektivniji "Canzoni per me" (1998.). Gubitak bliskog prijatelja i suradnika Massima Rive 1999. godine duboko ga pogađa. U novom tisućljeću nastavlja nizati uspjehe albumima "Stupido hotel" (2001.) i "Buoni o cattivi" (2004.), koji postaje najprodavaniji album godine u Italiji. Godine 2005. prima počasni doktorat iz komunikacijskih znanosti na Sveučilištu IULM u Milanu.

Vrhunac njegove koncertne karijere dogodio se 1. srpnja 2017. godine u Modeni. Koncertom "Modena Park", kojim je proslavio 40 godina karijere, postavio je svjetski rekord prodavši nevjerojatnih 225.173 ulaznice za jedan koncert. Iako je 2011. najavio povlačenje s turneja, vratio se na pozornicu samo dvije godine kasnije, nastavljajući s masivnim turnejama poput "VascoNonStop Live". Njegova diskografija broji preko 30 albuma, a posljednji studijski album "Siamo qui" objavljen je 2021. godine. Njegova glazba i dalje odjekuje, a nedavna pjesma "Gli sbagli che fai" (2023.) korištena je za Netflixov dokumentarac o njegovom životu, "Il Supervissuto".

Vasco Rossi nije samo glazbenik; on je kulturni fenomen u Italiji. Njegove pjesme, koje govore o ljubavi, životu, boli, pobuni i traženju smisla, postale su soundtrack života milijuna ljudi. Kroz svoju dugu karijeru, usprkos kontroverzama i osobnim borbama, uspio je zadržati autentičnost i nevjerojatnu povezanost s publikom. Njegova sposobnost da ogoli dušu i pretvori osobne demone u univerzalne rock himne osigurala mu je status besmrtne legende talijanske glazbe.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije