Sinoć je u zagrebačkom HNK održana premijera predstave "Peer Gynt" baletnog ansambla HNK Zagreb u koreografiji Edwarda Cluga, kojoj su nazočili brojne osobe iz javnog života. Mnogima je za oko najviše zapela pratnja bivšeg predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa koji je na premijeru stigao u društvu unuke Ive s kojom je već i ranije viđen na kulturnim događanjima. Iva je inače kći Šeksove kćeri Zrinke koju je dobio u braku s prvom suprugom, arhitektonskom tehničarkom Marijom, s kojom je proveo 32 godine.
Kad su se razveli, djeca su im već bila odrasla. Njihov sin Domagoj, koji je tri godine kasnije pronađen mrtav u Goi u Indiji, tada je imao 22 godine, a Zrinka Šeks-Poštić, danas predsjednica Općinskog suda u Osijeku, trideset. Šeks se kasnije ponovno oženio za liječnicu Anicu Ressler. Vjenčanje je održano 2003. godine u Blatu na Korčuli, no nažalost njegova druga supruga preminula je u ožujku 2018. godine nakon borbe s teškom bolesti. U ljeto 2021. godine pisalo se i da je Šeks sreću u ljubavi ponovno pronašao u društvu znatno mlađe misteriozne brinete s kojom je dane provodio u svojoj kući u Petrčanima, no njihova ljubav navodno nije potrajala pa Šeks svoje slobodno vrijeme najradije provodi u društvu obitelji, najčešće u društvu unuke Ive koja rado odlazi u kazalište sa svojim djedom za razliku od njezinog brata Tomislava kojeg se ne viđa u javnosti.
Na sinoćnjoj premijeri bili su i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek (52), operna pjevačica Iva Hraste-Sočo (56), ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica (37) te šefica ZG Turističke zajednice Martina Bienenfeld (53), filmski producent Jadran Lozić (70), bivši rektor Damir Boras (71) sa suprugom Alenom, i brojni drugi...
U drugoj polovici 19. stoljeća veliki norveški dramatičar Henrik Ibsen stvorio je lik nemirna anti-junaka Peera Gynta, avanturista, lažljivca i nepopravljiva romantika koji tražeći pravoga sebe u svojim snovima i napola mističnoj stvarnosti ne brine o nedaćama u kojima ostavlja svoje bližnje.
Edvard Grieg je slušajući Ibsenovu poeziju, napisao najmelodičniju i najslavniju glazbenu uvertiru, pa je do danas Solveigina pjesma mnogo poznatija od one koja ju je nadahnula.
I danas, sto pedeset godina kasnije, priča Peera Gynta, ukorijenjena i u folklor i u nesvjesno, inspirira mnoge najrazličitije umjetnike.
Koreograf mariborskoga Slovenskoga narodnog gledališča Edward Clug postavio je u svojemu matičnom kazalištu 2015. godine ovo slavno djelo, sagledavši ga iz posve drugačijega rakursa, iz pozicije naše epohe.
Poput Peera, čovjek danas živi na spoju različitih mentalnih epoha, a mnogi vjeruju kako su rođeni za velike stvari, samo trebaju shvatiti otkuda krenuti. I danas je mnogima jednako važno izabrati između krilatice budi svoj i uvjerenja trolova budi zadovoljan sobom. Kulturalni kodovi se mijenjaju, veze pucaju, niti postaju tanje, ali... ljubav i dalje spašava te je vjernost kakvu je ponudila Solveig danas potrebnija nego ikada, stoji na stranicama zagrebačkog HNK.
VIDEO Tereza Kesovija o cajkama: 'Sve pomalo plastične i umjetne, ali nisam za zabranu'
