NAGRAĐIVANJE Susjedi režu plaće u državnim tvrtkama

Slovenci 40 posto režu plaće direktora

25.01.2009.
u 17:08

Plaće predsjednika uprava i članova nadzornih odbora slovenskih poduzeća u kojima je država većinski vlasnik ovisit će o iznosu prosječne plaće gospodarske djelatnosti pojedine tvrtke ili njenoj veličini. Menadžeri vodećih slovenskih tvrtki poput najveće državne banke, Nove Ljubljanske banke, naftne kompanije Petrol, Telekoma, elektroholdinga HES ili Gorenja svoje plaće trebaju prilagoditi sadašnjem gospodarsko-financijskom stanju u državi i smanjiti ih do 40 posto.

Prosjek 1500 eura
Dok je prosječna plaća zaposlenih u državi oko 1500 eura (11.100 kuna), njihove su plaće već sada višestruko veće od plaća najviših državnih dužnosnika pa prvi čovjek Telekoma na mjesec zaradi 18.542 eura (137.210 kuna), a HES-a 10.626 (78 632).

Nakon vijesti da bi predsjednik uprave Nove Ljubljanske banke osim mjesečne plaće trebao za prošlogodišnji rad dobiti još milijun eura (7,4 milijuna kuna) godišnje nagrade slovenska je vlada lijevog centra Boruta Pahora prihvatila paket mjera i kriterija za određivanje najvišeg iznosa bruto plaće predsjednika uprave i nagrada članova nadzornih odbora.

Zadaća je nadzornih odbora tvrtki u većinskom državnom vlasništvu da sadašnje plaće usklade s tim preporukama pa će bez obzira na potpisane individualne ugovore plaće predsjednika uprava moći biti sedam tisuća eura (51.800 kuna) u kožarstvu, 11.700 (86.580) u osiguravateljstvu do najviše 12.500 (92.500 kuna) u telekomunikacijama.

Za preporučeno usklađivanje imaju mjesec dana, a ako im i nakon dva mjeseca takvo usklađivanje, koje znači i do 40 posto niže plaće, ne pođe za rukom, o tome moraju obavijestiti vladu, kaže ministar gospodarstva Matej Lahovnik ne objašnjavajući kakve će mjere provesti protiv »neposlušnih« menadžera.

Na mogućnost odlaska dobro plaćena menadžerskoga kadra iz državnih poduzeća ministar financija Franc Križanič odgovara da u Sloveniji već sada postoji konkurentsko tržište menadžmenta. Prije bih mogao reći da će za neke u privatnom sektoru opasti pritisak na plaće, kaže Križanič.

Limit godišnje nagrade
Pahorova je vlada sada odredila i gornji iznos godišnje nagrade za direktore koja neće moći biti veća od dvostrukog iznosa njihove godišnje plaće.

Dojam je da direktori hrvatskih državnih tvrtki ne zarađuju tako kao njihovi slovenski kolege, ali se mora priznati da je ideja slovenske vlade ipak intrigantna. Donekle povezuje direktorske nagrade s uspješnošću poslovanja, a ne bi bilo loše kad bi se takav sustav postavio i u nas.

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?