Ovih je dana grupa stranih gospodarstvenika, koji posluju u Hrvatskoj,
na svojem zatvorenom sastanku postavila pitanje hoće li pa čak i
treba li Hrvatska čekati Srbiju za ulazak u Europsku uniju. U
poslovnom se svijetu zbog biznisa i globalizacije na ove prostore još
uvijek gleda kao na "bivšu Jugoslaviju". Međutim, ako se uzme u obzir
činjenica da Srbija zbog nesuradnje s Haaškim tribunalom ne može dobiti
zeleno svjetlo za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju s Europskom unijom, onda to najavljuje jedan dugi proces.
Susjedna Bosna i Hercegovina je zbog nesuradnje u procesu reforme
policije stavljena na čekanje, i to ponajprije zbog odbijanja srpskog
entiteta da ujedini svoju policiju s policijom BiH. Istodobno je
premijer Vojislav Koštunica najavio da borba za očuvanje srpskog
entiteta u Bosni i za očuvanje Kosova ide u prioritete politike srpske
vlade. Koštunica optužuje Sjedinjene Države da "komadaju" Srbiju te da
žele Kosovo odvojiti od Srbije i pretvoriti ga u "nekakvu državu
NATO-a". Dok Hrvatsku početkom sljedeće godine očekuje ulazak u zapadni
obrambeni savez, Koštunica dobacuje Washingtonu da Srbija neće ući u
NATO. Sve to najavljuje da bi se stanje u ovom dijelu Europe moglo
dodatno zakomplicirati.
S druge strane, nenadani je visoki izborni rezultat slovenskog
ekstremista Jelinčiča na nedavnim predsjedničkim izborima šok. Ne samo
Jelinčič nego i ozbiljni političari, pa i sam Rupel, najavljuju da bi
za slovenskog predsjedanja Europskom unijom Slovenci Srbiji mogli dati
status kandidata. Iz dobro obaviještenih izvora doznajemo da su u
Bruxellesu Sloveniju već oštro upozorili da to nikako ne čini. Nakon
lisabonskog, reformiranog ugovora, Europska je unija zacrtala i novu
strategiju proširenja na prostorima jugoistočne Europe, čiji su glavni
obrisi već procurili u javnost. Prema toj novoj strategiji Unija bi
formirala dva međusobno neovisna "konvoja" za ulazak u Europsku uniju.
Valja naglasiti da Hrvatska i dalje ima individualni pristup, premda u
pozadini ima još uvijek onih koji bi je rado žrtvovali za interese
regije. Stoga je važno da birači na parlamentarnim izborima osiguraju
kontinuitet sadašnje hrvatske politike. Naime, budući ministar vanjskih
poslova EU bit će Hrvatskoj dobro poznati Carl Bildt i tu valja biti
spreman na iznenađenja. Prema informacijama, Bruxelles bi u prvi
"konvoj" za pristup Uniji smjestio Srbiju, Makedoniju (koja već ima
status kandidata, ali ne i datum početka pregovora) i Crnu Goru.
U drugom "konvoju" bit će Kosovo, BiH i Albanija.
PLANET POLITIKE
