S obzirom na to kako je sezona počela za Rijeku i Hajduk, odnosno kad se sjetimo odlaska igrača, promjena trenera, ispadanja iz europskih natjecanja, sada obje momčadi napokon lakše dišu. Nakon sedam kola HNL-a dijele i 17 bodova za prvo mjesto na prvenstvenoj tablici, a tko će prevagnuti na putu ka vrhu, vidjet ćemo u nedjelju, kada je na rasporedu 102. prvenstveni Jadranski derbi. Rijeka i Hajduk od 20 sati igraju osmo kolo HNL-a, a mi smo taj susret najavili razgovorom sa Sinišom Linićem (42), koji je svojedobno igrao i za jedne i za druge.
– Obje su momčadi u sezonu krenule euforično, pogotovo Hajduk jer je došao Ivan Rakitić. No onda su se u europskim natjecanjima prizemljili. Hajduk se sada digao nakon pobjede nad Dinamom i zasluženo je na diobi prvog mjesta s Rijekom, od koje se puno očekivalo. Mogli su proći u Europsku ligu, ali kiksali su i sa smjenom trenera. No momčad se digla, oporavila, na pravom je putu – kaže Linić, koji je rođeni Riječanin pa nema pitanja o tome za koga navija.
– Kada gledam Hajduk, vidim jednog igrača – Marka Livaju. On praktično sam rješava utakmice, asistira i zabija, ali ne vidim momčad koja je nepobjediva. U Rijeci pak vidim mladost i bolju momčad od Hajdukove, pogotovo kada se igra na Rujevici. Prednost dajem Rijeci 60:40. Rujevica je specifičan teren i Rijeka tu dobro igra. Bilo koji protivnik da dođe, stavi se u obrambeni stav. Rijeka je mlada, brza, ima dobre igrače koji mogu ugroziti gol izvan 16 metara, pucački su nastrojeni.
Hajduk i trener Gennaro Gattuso očekivali su pojačanja koja nisu dovedena, prozivalo se zbog toga i tadašnjeg sportskog direktora Nikolu Kalinića. Jesu li ovi igrači sada dovoljni Hajduku za borbu za naslov?
– Nema novca pa ni pojačanja. S Kalinićem sam igrao u Hajduku, smatram da je pošten i dobar dečko, ne bi izjavio nešto da tu nema istine. Imao je svoje ideje, ali ih nije mogao provesti. Hajduk je ostao na iskusnim igračima koje je imao otprije, zahtijevao je pojačanja, nije ih dobio i u ovih nekoliko kola ispostavilo se da su i ovi koji igraju dovoljni za diobu prvog mjesta na tablici. Do kraja sezone ćemo vidjeti. Lani je Hajduk bio prvi na polusezoni pa je naglo pao.
Ako pak govorimo o Rijeci, mnogi su dojma da Toni Fruk nije na razini od prošle sezone, Marco Pašalić kao da je nevidljiv...
– U Rijeci kada ne vidimo njih dvojicu, vidimo Jankovića ili nekog drugog igrača, Rijeka ima puno igrača. Fruk zabije gol, odmah se diže samopouzdanje. On je izvanredan igrač, asistira i zabija, stvarno mi se sviđa. Rukavina je potencijal, vidi se da će biti dobar, samo ga se treba više forsirati. No u Rijeci se osjeti nedostatak Selahija, ne znam što se događa s njim. Kad je on bio u igri, mislim da tada nije bila jača ni Dinamova sredina. Što je sa Selahijem, to je pitanje za trenera, on je ipak jedan od jačih igrača na svojoj poziciji u cijeloj ligi.
Rijeka je ostala bez Marića, Pjace, Ivanovića, Obregona i mislilo se da će biti problema s napadom, ali nije tako. Momčad ima najviše zabijenih golova u ligi (15).
– Ne osjeti se njihov nedostatak jer su tu drugi igrači. Ima dosta strijelaca, došli su Stipe Perica i Komnen Andrić. Što budu oni više igrali, bit će još bolji, dat će doprinos.
S obzirom na sva imena koja imaju Hajduk i Rijeka, koje je najjače u HNL-u?
– Što se lige tiče, pokazalo se da je Livaja sudjelovao u svakom golu Hajduka. No na kraju gledam svoju Rijeku i tu bih izdvojio Fruka i Pašalića koji mogu ući u malu krizu, ali uvijek su tu, oni će eksplodirati do kraja sezone. Moram spomenuti i Dinamo, koji će se dignuti. To je skup igrača i to ne 11, nego 20 koji mogu igrati u svakom klubu. Tu je zajedništvo, a to je najbitnije. To mora biti kao po špagi, da nema zavisti, i to se onda odrazi na terenu – kaže nam sadašnji trener Vihora, koji sa svojim klubom igra županijsku ligu. Lani su je osvojili pa Linić uživa u trenerskom poslu. A uživao je i u igračkoj karijeri. Pitamo ga sjeća li se svojih godina provedenih u Rijeci (od 1999. do 2007.) i Hajduku (od 2007. do 2009. godine).
– Prelazak nije bio stresan, imao sam lijepu sezonu nakon dva osvojena Kupa u Rijeci, a onda sam imao nesuglasice s predsjednikom Ježićem, koji me diskvalificirao iz momčadi. Taman je Zlatko Dalić došao za trenera, on me želio zadržati. Tada me Tomislav Erceg zvao za Split, to sam prihvatio. Tamo sam proveo tri lijepe godine, upoznao prijatelje i izvan nogometa i baš sam uživao i živjeti i igrati tamo. No rođeni sam Riječanin, moja momčad je Rijeka. Dan danas kada dođem u Split, lijepo sam dočekan, imam puno znanaca. Idem na gotovo sve utakmice Rijeke i sada ću biti na Rujevici ako se uspijem vratiti iz Šibenika, gdje mi sin igra na turniru – zaključio je Linić.
