No, što to vrijedi kad je pobjedu nad Osijekom i odlazak na nedostižnu bodovnu prednost vidjelo tek oko 2000 ljudi, pa se na praznim tribinama dobro vidio transparent podrške generalima Gotovini i Markaču. Plesali su igrači Dinama, digli trenera Vahida Halilhodžića na ruke, njemu je to prvi naslov prvaka osvojen u Europi. No, da tradicija ne bi bila srušena, Dinamo je sa samo 1:0 pobijedio Osječane, u blijedoj i dosadnoj utakmici, s jako malo prilika. Jedno od rijetkih je, nakon ubačaja Cufrea glavom u mrežu Osijeka lijepo zakucao kapetan Milan Badelj. Ono što treba brinuti plave je da su i dosad, kad je postojala bar terorija da izgube naslov, igrali slabo. A kako li će tek biti sad kad je naslov u plavoj vitrini? Nadajmo se da će ih to opustiti, da će igrati malo bolje i atraktivnije jer zagrebačka publika traži bolji nogomet da bi ga uopće došla pogledati. Pred Dinamo je sad ostalo šest utakmica, četiri u prvenstvu i dvije u finalu Kupa s Varaždinom. No, kako je puno ozlijeđenih igrača, Halilhodžić baš i ne može uigravati momčad za Europu. A pitanje je 'zagrijava' li on i sebe za europsko proljeće sa zagrebačkim Dinamom.
Branko Karačić, trener Osijeka:
S bojazni smo došli, osljabljeni, najboljoj momčadi. U prvom dijelu kvalitetno smo parirali u defenzivi, imali su domaći inicijativu i posjed, ali nisu nas ugrozili. U nastavku je Dinamo krenuo jače, slabijim zatvaranjem Ibriksa Dinamo je došao do prednosti. Otvorili smo se, mogli smo biti i nokautirani, ali mogli smo i iznaditi jer smo imali prilike.
Vahid Halilhodžić, trener Dinama:
Čestitam igračima na pobjedi, postala je već tradicija da to bude s 1:0. No, zadovoljan sam, možda im i naredim da više ne pobjeđujemo drukčije, nego samo s 1:0. Očekivao sam da će Osijek biti otvoreniji, no čekali su i vrebali kontru. Opasno je kad si favorit, želi te iznanditi i imali su šanse na kraju, no imali smo i mi puno izglednih pozicija za gol. Zahvaljujem igračima i čestitam na naslovu prvaka, s 15, 16 bodova prednosti. Da mi je netko na početku rekao da ćemo ovako uvjerljivo osvojiti naslov, ne bih vjerovao. Šesti naslov zaredom je najljepši poklon za 100 godina kluba. Počastio sam igrače, bilo je pjesme i veselja i osobno sam zadovoljan. Gledatelji koji su došli lijepo su nas bodrili, no čudno da je ima tako malo respekta i pažnje prema ovim igračima. Mogli smo biti efikansiji, ali svlačionica je zdrava, momci su pošteni. Malo sam tužan zbog malo gledatelja, ali život ide dalje, vjerojem da če ovi momci natjerati gledatelje da dođu. Sad je trenurak da proslavimo, pili smo šampanjac koji me skupo koštao, a onda ćemo razmišljati. Razočaran sam tretmanom pojedinih medija prema meni, puno je priča koje nastaju uz gemišt. Došao sam raditi koliko mogu, no veseli kad dođu svi igrači slaviti, i oni koji igrali i oni koji nisu.
Lipa proslava prvaka, upravo onakva kakva proliči ovakvom smeču od kluba!!!!!!!!!!!