Ovoga proljeća u Hrvatskoj nogometnoj ligi nastupat će 129 inozemnih nogometaša iz 44 zemlje, što je neznatan pad u odnosu na prošlu sezonu, kada ih je bilo 135, odnosno na rekordnu sezonu 2018./2019. kada ih je bilo čak 141.
Tako udio inozemnih nogometaša u Hrvatskoj ligi iznosi 43 posto, što je više u odnosu na primjerice Sloveniju (35,6%), u kojoj je također deset klubova u prvoj ligi, a najveći udio stranaca čine – Hrvati. Ima ih čak 37!
Ima vrsnih stranaca
U Hrvatskoj ligi najviše stranaca dolazi iz susjedne BiH (18), slijede Albanija s 10, Sjeverna Makedonija i Španjolska s po sedam, pa Kolumbija sa šest... Jedan sjajni Kolumbijac, Jorge Obregon, već je prije aterirao u Varaždin, dok su čak petorica parkirana u Šibeniku; Mesa, Nieva, Contreras, Mina i Mena. Namjerno spominjemo ovaj kolumbijski desant na Hrvatsku ligu u svjetlu činjenice kako je u njezinoj povijesti u njoj ranije nastupao samo jedan jedini kolumbijski nogometaš. Izvjesni Rodrigo Rivas u jesen 2017. godine skupio je dva nastupa za Rudeš.
Koliko su uopće kvalitetni nogometaši koji iz Europe hrle u Hrvatsku ligu i što u njoj vide? Je li ona razvojna za igrače ili se u njoj može dobro zaraditi i plasirati dalje, na višu europsku razinu? Slučajevi su različite prirode; primjerice, Lokomotiva je u ovom trenutku rekorder Hrvatske lige s čak 21 strancem u svojoj svlačionici, a postala je atraktivan poligon otkako su na Kajzerici afirmirani pa kasnije unosno prodani brojni mladi igrači, poput Grbića, Uzunija, Kastratija...
Najveća promenada stranaca zbiva se posljednjih godina u Istri 1961, klubu koji stalno pleše na rubu prve lige, a može poslužiti kao odskočna daska, kao što je bilo u slučaju Argentinca Ramona Miereza. On je u sezoni 2018./2019. postigao devet pogodaka za Puljane i skrenuo na sebe pozornost koja će mu kasnije širom otvoriti vrata Gradskog vrta. U Osijek ga je na posudbu do kraja ove sezone poslao španjolski Deportivo Alaves.
Posebna i najatraktivnija priča Hrvatske lige svakako je Dinamo, čiji je visoki europski rejting postao magnet za reprezentativce, ali i za mlade, još neafirmirane igrače velikih europskih klubova. Dinamo je primjerice stvorio Danija Olma, a istim putem prema vrhu želi i Velšanin Robbie Burton, koji se odvažio Arsenal zamijeniti Maksimirom. Istina, teško da topnicima pretjerano nedostaoje Burton, kao što ni Dinamo u njemu nije dobio novoga Olma, ali put koji je izabrao Velšanin sigurno će biti primamljiv i drugim mladim zvijezdama u potrazi za afirmacijom.
Koliko vrijede stranci u Prvoj HNL? Samo letimičan pogled prema njihovu popisu otkriva kako bi na Euru 2021. trebala nastupiti samo šestorica stranaca iz Prve HNL; Ademi, Ristovski i Velkovski za Sjevernu Makedoniju, Gavranović za Švicarsku, Kleinheisler za Mađarsku te možda i Čeberko za Ukrajinu. Međutim, i taj podatak malo će zavarati, budući da u naših klubovima ima i te kako vrsnih nogometaša ili s reprezentativnim pedigreom, poput Lokomotivina Grka Papadopoulosa, ili pak nekih koji u svojim reprezentacijama ne mogu pronaći mjesto, poput Dinamova Francuza Theophilea, Danca Lauritsena ili Goričina vezista, Nizozemca Suka.
No, vratimo se načas na “kulu babilonsku” hrvatskoga nogometa, Lokomotivu. Gdje je nestao najveći proizvođač mladih hrvatskih reprezentativaca i kako je Kajzerica preko noći postala takav “hotel za azilante”?
– Mi u Lokomotivi nemamo problem s tolikim brojem stranaca i ne vidim da nam to priječi da opet budemo proizvođač hrvatskih reprezentativaca – kazao nam je Lokomotivin direktor Božidar Šikić i pojasnio:
– Mi imamo nekoliko svojih mladih igrača na posudbama u zaprešićkom Interu i Hrvatskom dragovoljcu. Svjesno smo ih se odrekli u ovoj sezoni kako bi se oni afirmirali u drugoj ligi i kako bi u sljedećoj sezoni mogli biti spremni za prvoligaški nogomet. Tako očekujemo da će broj stranaca u Lokomotivi ipak biti manji.
Samo dvojica stranih trenera
Šikić će upozoriti na još jedan fenomen vezan uz Lokomotivu.
– Pogledajte koliko smo mi to igrača posljednjih godina stvorili i koliko smo ih prodali, Dinamu ili nekome drugome, poput Uzunija. Kada govorimo o hrvatskim nogometašima, mi smo stvorili Ivanušeca, Majera, Tolića, Jakića... i ne možete očekivati da će se kod nas baš svake godine pojaviti toliki broj mladih igrača s potencijalom. Evo, sada razvijamo Roka Šimića, u kojemu vidimo materijal za vrhunskoga napadača, a nadam se da ćemo uspjeti šansu dati još nekim talentima, poput Stojkovića ili Groznice – dodao je Šikić.
Najmanje stranaca u Hrvatskoj ligi imaju Rijeka i Varaždin, samo po devet, dok ih kandidat za naslov prvaka Osijek ima 13. Među njima su petorica reprezentativaca: Slovenci Bohar i Jurčević, Mađar Kleinheisler, Kongoanac Ndockyt, te Ukrajinac Čeberko. Dinamo pak ima sedmoricu stranaca u reprezentacijama: Ademija i Ristovskog u Sjev. Makedoniji, Gavranovića u Švicarskoj, Stojanovića u Sloveniji, Moharramija u Iranu, Kastratija na Kosovu, a i Izet Hajrović nekad je igrao za BiH.
Ako smo se u broju stranih nogometaša prešli 40 posto, u rubrici “strani treneri” za sada su samo dvojica od deset: Talijan Paolo Tramezzani u Hajduku i Slovenac Simon Rožman u Rijeci.
Malo smanjiti kvotu definitivno, pa mi nemamo sad nijednog mladog napadača.